Zajednicu vernika u opštini Sunja potresao je vandalski čin u svetinji sagrađenoj 1730. godine, koja je u Drugom svetskom ratu porušena, obnovljena tek 1972. godine, ali nikada nije privedena bogoslužbenoj upotrebi, pa su verske službe obavljane u drvenoj kapeli.
U tihi poslepodnevni čas, kad bi svaka svetinja trebalo da bude mesto mira i molitve, Hram Svetog velikomučenika Georgija u Brđanima, opština Sunja pored Siska, u petrinjskoj parohiji, postao je mesto vandalskog čina. Ovaj sveti hram, koji nosi vekove istorije i duhovnosti, oskrnavljen je na način koji potresa dušu svakog vernika.
SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Oskrnavljena ikona Svetog velikomučenika Georgija
Portu hrama ispunili su nepoznati muškarci, a neki od njih su se odvažili na svetogrđe i provali u samu svetinju, gde su bespoštedno oštetili mobilijar i oskrnavili bogoslužbene predmete.
- Prema rečima očevidaca, u poslepodnevnim časovima, u dvorištu hrama je primećen određeni broj nepoznatih muških osoba koji su, ili deo njih, izvršili provalu u hram i tom prilikom oštetili mobilijar i oskrnavili bogoslužbene predmete - navodi se na sajtu Eparhije gornjokarlovačke.
SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Oskrnavljeni Hram Svetog velikomučenika Georgija u Brđanima
Naknadno je podneta kaznena prijava protiv počinitelja ovog gnusnog dela. Jedan od njih je pronađen i sproveden na dalje ispitivanje u Policijsku stanicu, dok se za ostalim učesnicima još uvek traga. Ovaj događaj naglašava važnost očuvanja naših svetinja i molitve za mir i pravdu.
Ovaj vandalski čin izazvao je duboku tugu među vernicima i sveštenstvom, posebno zbog istorijskog značaja ovog hrama. Hram Svetog velikomučenika Georgija u Brđanima sagrađen je daleke 1730. godine, samo da bi bio srušen u vihoru Drugog svetskog rata 1941. godine. Ipak, vera i odlučnost vernika omogućile su da se odmah nakon rata podigne drvena kapela, koja je do danas služila kao mesto bogosluženja. Novi hram izgrađen je 1972. godine, ali nažalost nikada nije priveden bogoslužbenoj upotrebi.
SPC / Eparhija gornjokarlovačka
Oskrnavljeni Hram Svetog velikomučenika Georgija u Brđanima
U ovim teškim trenucima, srca vernika su ispunjena tugom, ali i molitvama za obnovu i zaštitu našeg svetog hrama. Neka nas ovaj čin podseti na snagu vere i zajedništva, koja će uvek nadvladati tamu neznanja i vandalizma.
Na dan kada crkveni velikodostojnici i vernici ujedinjeni u veri i molitvi obeležavaju praznik koji je posebno važan srpskom narodu ovaj hakerski atak predstavlja posebno svetogrđe i pokušaj narušavanja mira i duhovnosti.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.