U treću nedelju po Duhovima, episkop šabački Jerotej bogoslužio je u crkvi u šabačkom naselju Majur, unoseći duh zajedništva i duhovne obnove među okupljenim vernicima. Tom prilikom, đakon Nenad Tešić rukopoložen je u svešteni jerejski čin.
U duhovnoj atmosferi hrama, koji je posvećen velikom apostolu i jevanđelisti Marku, episkop šabački Jerotej je služio svetu arhijerejsku liturgiju, simbolizujući jedinstvo neba i zemlje u svetoj evharistiji. Po blagoslovu episkopa, protojerej Milutin Ilić, arhijerejski namesnik šabački drugi, održao je nadahnutu evharistijsku besedu koja je dirnula srca vernika i pozvala ih na dublje promišljanje o veri i ljubavi prema Bogu i bližnjima.
U toku svete liturgije, episkop Jerotej je u svešteni jerejski čin rukopoložio đakona Nenada Tešića. Ovaj čin, ispunjen molitvom i blagodaću, označava novi početak u službi Bogu i narodu za novorukopoloženog sveštenika. Rukopoloženje je poseban trenutak u životu Crkve, kada se kroz polaganje ruku episkopa prenosi apostolska sukscesija i snaga Svetoga Duha na nove služitelje.
SPC / Eparhija šabačka
Liturgija u Hramu Svetog apostola Marka u Majuru
Hram Svetog apostola Marka, podignut 1995. godine, stoji kao svetionik vere u naseljenom mestu Majur na teritoriji grada Šapca. Ova crkva pripada Eparhiji šabačkoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja duhovno središte za verni narod ovog kraja.
Liturgija i čin rukopoloženja nisu samo događaji koji ispunjavaju crkveni kalendar, već su duboko ukorenjeni u srcima vernika kao trenutci milosti i blagoslova. Okupljanje oko svete liturgije, rukopoloženje novih sveštenika i nadahnute besede sveštenika, obnavljaju duhovnu snagu zajednice i podsećaju nas na neprolaznu vrednost vere u svakodnevnom životu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Obeležena 140. godišnjica Hrama Svetog arhiđakona Stefana, uz sećanje na 220 godina od Boja na Svileuvi i 250 godina od rođenja popa Luke Lazarevića. Vernici i gosti okupili su se u svečanoj atmosferi, slaveći slavnu prošlost i očuvanje kulturnog nasleđa kroz liturgiju, pesmu i igru.
Uz sasluženje visokih crkvenih velikodostojnika, episkop šabački služio je arhijerejsku liturgiju u čast Svetog sveštenomučenika Jeroteja, podsećajući okupljene vernike na značaj hrišćanske predanosti, mučeništva i duhovne obnove kroz veru i molitvu.
Na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski predvodio je svečanu arhijerejsku liturgiju i u besedi govorio o neprekidnoj molitvi, unutrašnjem miru i prisustvu Presvete Bogorodice u životu vernika.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Dok jedni u njemu vide teret i još jednu obavezu posle Velikog posta, drugi u ovom periodu prepoznaju priliku da preispitaju navike, ojačaju volju i pronađu unutrašnju ravnotežu kroz jednostavne, ali snažne duhovne korake.
Od 8. juna pravoslavci ulaze u jedan od dva letnja posta koji traje do 12. jula, uz višenedeljno uzdržanje od hrane životinjskog porekla i poziv na molitvu, mir i duhovnu disciplinu uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla.