U treću nedelju po Duhovima, episkop šabački Jerotej bogoslužio je u crkvi u šabačkom naselju Majur, unoseći duh zajedništva i duhovne obnove među okupljenim vernicima. Tom prilikom, đakon Nenad Tešić rukopoložen je u svešteni jerejski čin.
U duhovnoj atmosferi hrama, koji je posvećen velikom apostolu i jevanđelisti Marku, episkop šabački Jerotej je služio svetu arhijerejsku liturgiju, simbolizujući jedinstvo neba i zemlje u svetoj evharistiji. Po blagoslovu episkopa, protojerej Milutin Ilić, arhijerejski namesnik šabački drugi, održao je nadahnutu evharistijsku besedu koja je dirnula srca vernika i pozvala ih na dublje promišljanje o veri i ljubavi prema Bogu i bližnjima.
U toku svete liturgije, episkop Jerotej je u svešteni jerejski čin rukopoložio đakona Nenada Tešića. Ovaj čin, ispunjen molitvom i blagodaću, označava novi početak u službi Bogu i narodu za novorukopoloženog sveštenika. Rukopoloženje je poseban trenutak u životu Crkve, kada se kroz polaganje ruku episkopa prenosi apostolska sukscesija i snaga Svetoga Duha na nove služitelje.
SPC / Eparhija šabačka
Liturgija u Hramu Svetog apostola Marka u Majuru
Hram Svetog apostola Marka, podignut 1995. godine, stoji kao svetionik vere u naseljenom mestu Majur na teritoriji grada Šapca. Ova crkva pripada Eparhiji šabačkoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja duhovno središte za verni narod ovog kraja.
Liturgija i čin rukopoloženja nisu samo događaji koji ispunjavaju crkveni kalendar, već su duboko ukorenjeni u srcima vernika kao trenutci milosti i blagoslova. Okupljanje oko svete liturgije, rukopoloženje novih sveštenika i nadahnute besede sveštenika, obnavljaju duhovnu snagu zajednice i podsećaju nas na neprolaznu vrednost vere u svakodnevnom životu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve i američki izaslanik Paolo Zampoli otvorili su teme poverenja, identiteta i buduće saradnje, u razgovoru koji je spojio dve perspektive i dva pristupa savremenim odnosima.
Otac Čad Riperger tvrdi da bi digitalna kontrola mogla da određuje ko ima pristup novcu i osnovnim uslovima života, uz ocenu da se stvaraju okolnosti opisane u drevnim biblijskim proročanstvima.
Razgovor sa Dominikom Kros u Beogradu doneo je fokus na bezbednost, zaštitu svetinja i svakodnevni život ljudi, uz poruku da međunarodni akteri moraju imati aktivniju ulogu u očuvanju prava svih zajednica i stabilnosti regiona.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obeležena 140. godišnjica Hrama Svetog arhiđakona Stefana, uz sećanje na 220 godina od Boja na Svileuvi i 250 godina od rođenja popa Luke Lazarevića. Vernici i gosti okupili su se u svečanoj atmosferi, slaveći slavnu prošlost i očuvanje kulturnog nasleđa kroz liturgiju, pesmu i igru.
Uz sasluženje visokih crkvenih velikodostojnika, episkop šabački služio je arhijerejsku liturgiju u čast Svetog sveštenomučenika Jeroteja, podsećajući okupljene vernike na značaj hrišćanske predanosti, mučeništva i duhovne obnove kroz veru i molitvu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve i američki izaslanik Paolo Zampoli otvorili su teme poverenja, identiteta i buduće saradnje, u razgovoru koji je spojio dve perspektive i dva pristupa savremenim odnosima.
Razgovor sa Dominikom Kros u Beogradu doneo je fokus na bezbednost, zaštitu svetinja i svakodnevni život ljudi, uz poruku da međunarodni akteri moraju imati aktivniju ulogu u očuvanju prava svih zajednica i stabilnosti regiona.
Posle molitve u Pridvornom hramu razmotreni su izveštaji o radu, potvrđeni rezultati i definisani planovi koji će usmeriti administrativne i finansijske aktivnosti u narednom period
U crkvi Sabora srpskih svetitelja oštećene ikone na časnom prestolu na Pobusani ponedeljak, policija obavila uviđaj dok se čeka odgovor ko stoji iza ovog bogohilnog čina.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Posle molitve u Pridvornom hramu razmotreni su izveštaji o radu, potvrđeni rezultati i definisani planovi koji će usmeriti administrativne i finansijske aktivnosti u narednom period