OČUVANJE TRADICIJE I ZAJEDNIŠTVA: Na imanju Crkve Svetog Jovana Krstitelja prva kosidba u Čikagu
Pravoslavna zajednica u Homer Glenu ovom manifestacijom proslavlja srpsku kulturnu baštinu uz muziku, igre i tradicionalnu kosidbu.
U Crkvi Svetog Nikolaja u Nansiju otvorena je postavka koja osvetljava bogatu istoriju SPC, okupljajući posetioce različitih nacionalnosti. Ovaj događaj slavi kulturno nasleđe i promoviše dijalog i zajedništvo među narodima.
U prelepom ambijentu Crkve Svetog Nikolaja u Nansiju, gradu na severoistoku Francuske, otvorena je izložba povodom Evropskih dana kulturne baštine. Ova postavka, posvećena bogatoj istoriji Srpske pravoslavne crkve, predstavlja dragocen uvid u značajnu ulogu koju je naša pomesna crkva igrala kroz vekove.
Na izložbi su prikazane brojne ilustracije koje oživljavaju likove i događaje koji su oblikovali našu veru. Od svetinja do značajnih ličnosti, svaka slika govori priču o duhovnom nasleđu i identitetu srpskog naroda. Ova postavka nije samo muzejski projekat; ona je poziv na razumevanje i zajedništvo, gde se prepliću istorijske niti naše crkve s kulturom i tradicijom lokalnog okruženja.
Odziv posetilaca bio je izuzetno pozitivan, nadmašivši očekivanja organizatora. U prepunoj crkvi, pored verujućih Srba i parohijana, našli su se i Francuzi te drugi radoznali građani, što potvrđuje sve veće interesovanje za kulturu i tradiciju Srpske pravoslavne crkve. Među posetiocima bio je i gradonačelnik Nansija, Metju Klajn, koji je izrazio zadovoljstvo što je imao priliku da se upozna sa srpskom zajednicom i njenim aktivnostima.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Izložba u Crkvi Svetog Nikolaja ujedno je podsećanje na bogatu istoriju i most između naroda, koji kroz umetnost i veru pronalaze zajedničke vrednosti. Ova manifestacija podstiče dijalog i razumevanje među različitim kulturama, osnažujući duh zajedništva koji je osnovna nit svakog kulturnog nasleđa.
Pravoslavna zajednica u Homer Glenu ovom manifestacijom proslavlja srpsku kulturnu baštinu uz muziku, igre i tradicionalnu kosidbu. Srpska dijaspora u Francuskoj, uz blagoslov vladike zapadnoevropskoj Justina, okupila se u Sabornoj crkvi Svetog Save u francuskoj prestonici, da kroz reči, pesmu i prisustvo podseti na snagu zajedništva, očuvanja kulturnog nasleđa i zaveta Svetog kneza Lazara i kosovskih mučenika. Kroz jednostavne boje brojeva i slova, Srpska pravoslavna crkva prenosi duboku duhovnu poruku i vodi vernike kroz svetkovine i praznike, otkrivajući značaj svakog dana u bogoslužbenom ciklusu. U svetinji posvećenoj Svetom Iliji, na dubini od devet metara, u gradiću Kuper Pidi na jugu Australije protojerej-stavrofor Milorad Jovčić i posle umirovljenja predvodi srpsku zajednicu i poručuje da će to činiti dok je živ.
OČUVANJE TRADICIJE I ZAJEDNIŠTVA: Na imanju Crkve Svetog Jovana Krstitelja prva kosidba u Čikagu
PRVA VIDOVDANSKA AKADEMIJA U GRADU SVETLOSTI: Poruka o Kosovskom zavetu snažno odjeknula centrom Pariza
VERSKE DILEME: Šta znače crvena, a šta crna slova u pravoslavnom crkvenom kalendaru?
TVORAC JEDINOG PODZEMNOG PRAVOSLAVNOG HRAMA NA SVETU OTAC MILORAD OTKRIVA: Kupili smo brdo i za godinu dana izgradili crkvu i sve prateće objekte
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, manastir u Bua Saleru postao je duhovno utočište pravoslavnih vernika iz čitave Evrope, ujedinjenih u molitvi, radosti i ljubavi.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
Srpska pravoslavna crkva u Australiji poziva verni narod na molitvu za stradale i isceljenje ranjenih, ističući važnost mira, ljubavi i zajedništva u trenucima tuge.
U zavetnom hramu srpskog naroda patrijarh je mladima govorio o Svetom Savi kao meri života, o identitetu koji se gradi bez straha i o ljubavi kao snazi koja čuva posebnost, ali otvara prostor za susret i zajedništvo.
Inicijativa da se na mestu porušene crkve izgradi ugostiteljski objekat otvorila je dubok sukob između urbanističkih odluka i crkvenog sećanja na žrtvu srpskih vojnika.
Susret patrijarha Porfirija i princa Gazija na obali Jordana i sećanje na kosovsko-metohijsku svetinju otvorili su put daru bez presedana - odluci jordanskog kralja da SPC ustupi zemljište na prostoru od izuzetnog značaja za hrišćane.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu Varvaru po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog proroka Danila. Katolici se nalaze u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju četvrti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Bez moralizovanja i utešnih reči, ova pouka razotkriva uzrok porodičnih lomova, životnih zastoja i unutrašnjeg nemira koji se često pogrešno pripisuju okolnostima, a ne sopstvenom odnosu prema roditeljima.
Lična molitva u domu sve češće se proglašava dovoljnim odgovorom, ali tumačenje sveštenika Alekseja Maljukova pokazuje zašto takav stav menja smisao Crkve i slabi samu veru.