VLADIKA VASILIJE ODLIKOVAO MAJKU PETORO DECE: Svečanost u Rumi povodom osvećenja Eparhijskog centra
Posle svete liturgije, mitropolit sremski je naglasio značaj međusobne ljubavi u zajednici.
Sasluživalo je sveštenstvo ljubljanskog hrama, dok je pojao vizantijski hor koji je predvodio Zoran Mihajloski.
U nedelju je buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, služio je svetu liturgiju u hramu Svetih Kirila i Metodija u Ljubljani.
Sasluživalo je sveštenstvo ljubljanskog hrama, dok je pojao vizantijski hor koji je predvodio Zoran Mihajloski.
Po završetku liturgije izvršen je čin malog vodoosvećenja, a zajedničarenje je nastavljeno u parohijskom domu za trpezom ljubavi.
- Sveti apostol Pavle nas poziva da se vladamo kao deca svetlosti, jer je plod Duha u svakoj dobroti, pravednosti i istini. Poziva nas da istražujemo šta je Bogu ugodno. Taj poziv: Istražujte Pisma, upućen je svim hrišćanima, ne samo onima koji uče teološke škole, nego svim hrišćanima. Ako toliko napora ulažemo da završimo svetske škole od kojih ćemo dobiti neku prolaznu materijalnu nagradu ili slavu ovog sveta, koliko treba da ulažemo napora više da izučavamo duhovnu nauku od koje nam dolazi večna nagrada i večna dobra. Trudimo se da izučavamo Sveto Pismo ne tumačeći ga po svome razumu. Ima mnogo knjiga svetih otaca koji su za nas sve rastumačili i objasnili. Treba samo slediti njihovu misao, jer se tako osvećuje naše unutrašnje biće, naš um srce i volja postaju čvršći za činjenje dobrih dela.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Kaže da će Satana brzo da prelasti dušu koja nije utvrđena u rečima Svetog Pisma i dodaje da su hrišćani prvih vekova znali Sveto Pismo napamet. Objašnjava da je to bio običaj njihovog doba. Mi danas, međutim, znamo mnogo toga nepotrebnog, ali reči Svetog Pisma slabo izučavamo-
- Sveto Jevanđelje nam kaže da se nečisti duh može pobediti samo molitvom i postom. Nemojte da mislite da naša molitva i post sami po sebi mogu nešto da urade. To je mnogo važno. Danas slavimo Prepodobnog Jovana Lestvičnika. On utvrđuje da je smirenje temelj svih hrišćanskih vrlina. Ne uzdati se u sebe, pa čak ni u svoja dobra dela, ni u svoju molitvu i post. Dakle, mi postimo i molimo se, ali sa pokajanjem i verom očekujemo da nam Gospod svojom silom pomogne u svakoj situaciji.
Onaj koji je opitan u duhovnom životu shvata da ni od kakvog greha, ni od kakve strasti ne može se čovek osloboditi svojom silom. Zbog čega je to tako? Ukoliko bi se to desilo, čovek bi bio savladan od najstrašnije strasti, a to je gordost. Da se ne bi desilo da čovjek, oslobađajući se od jedne strasti, pomisli da se može osloboditi dejstva strasti, a obično iza tih strasti stoje nečiste sile, demoni, on sebe ulovljava u drugu strast, stravičniju prepreku za svoj duhovni rast. To je egoizam i gordost. Vidite kako je duhovna nauka dosta složena. Treba biti opitan u njoj, da ne bismo upali u zamke đavolje - zaključio je vladika.
Posle svete liturgije, mitropolit sremski je naglasio značaj međusobne ljubavi u zajednici.
U Drenskom Rebru, na mestu od istorijskog značaja, obavljen je sveti čin monašenja sestara Stefanide i Lidije. Njihov postrig ne označava samo početak monaškog puta, već i postavljanje temelja prvog pravoslavnog manastira u Sloveniji, donoseći novu nadu pravoslavnim vernicima u ovoj zemlji.
Liturgija, ispovest i predavanje sveštenika mitropolije zagrebačko-ljubljanske u glavnom gradu Hrvatske otkrili su snagu duhovnog zajedništva i odgovornost Crkve u ostvarivanju Hristovog dela spasenja.
U nastavku, saznajte više o duhovnoj pripremi, simbolici i pravilima crkve za pričešće.
Vernici su se sabrali u crkvi Svetih Joakima i Ane kako bi proslavili krsnu slavu, dok je patrijarh istakao prisustvo Božje blagosti i čuda u svakodnevnom životu.
U Domu kulture je održana svečana akademija posvećena nebeskom zaštitniku Prokuplja, Svetom velikomučeniku Prokopiju.
Istakao je da svi žitelji Banje Koviljače treba da se ponose što imaju ove svetitelje za uzore i što je ovaj divni hram posvećen Svetim apostolima.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Serija vandalskih napada ispred Hrama Svetog Simeona Mirotočivog otvara pitanja o bezbednosti crkvene imovine i odgovornosti nadležnih organa.
Nakon složene operacije u Istanbulu i nedelja neizvesnosti, paroh iz Pilice pokazao je kako izgleda kada ljubav prema bližnjem preraste u čin koji menja sudbinu, bez očekivanja priznanja i bez zadrške pred ličnim iskušenjem.
Svetinja koja se vekovima čuva u manastiru Vatoped biće doneta u prestonicu i nošena na čelu litije, dok će vernici potom imati priliku da joj se poklone u hramu Svetog Save.
U hramu u kojem je godinama služio, sabrano sveštenstvo i mnoštvo vernika oprostili su se od oca Nenada i njegove supruge, dok se zajednica, u molitvi, suočava sa velikim gubitkom.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
U besedi za sredu Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički osvetljava trenutke kada Hristos dolazi i menja život onih koji Ga traže.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.