VLADIKA VASILIJE ODLIKOVAO MAJKU PETORO DECE: Svečanost u Rumi povodom osvećenja Eparhijskog centra
Posle svete liturgije, mitropolit sremski je naglasio značaj međusobne ljubavi u zajednici.
Sasluživalo je sveštenstvo ljubljanskog hrama, dok je pojao vizantijski hor koji je predvodio Zoran Mihajloski.
U nedelju je buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, služio je svetu liturgiju u hramu Svetih Kirila i Metodija u Ljubljani.
Sasluživalo je sveštenstvo ljubljanskog hrama, dok je pojao vizantijski hor koji je predvodio Zoran Mihajloski.
Po završetku liturgije izvršen je čin malog vodoosvećenja, a zajedničarenje je nastavljeno u parohijskom domu za trpezom ljubavi.
- Sveti apostol Pavle nas poziva da se vladamo kao deca svetlosti, jer je plod Duha u svakoj dobroti, pravednosti i istini. Poziva nas da istražujemo šta je Bogu ugodno. Taj poziv: Istražujte Pisma, upućen je svim hrišćanima, ne samo onima koji uče teološke škole, nego svim hrišćanima. Ako toliko napora ulažemo da završimo svetske škole od kojih ćemo dobiti neku prolaznu materijalnu nagradu ili slavu ovog sveta, koliko treba da ulažemo napora više da izučavamo duhovnu nauku od koje nam dolazi večna nagrada i večna dobra. Trudimo se da izučavamo Sveto Pismo ne tumačeći ga po svome razumu. Ima mnogo knjiga svetih otaca koji su za nas sve rastumačili i objasnili. Treba samo slediti njihovu misao, jer se tako osvećuje naše unutrašnje biće, naš um srce i volja postaju čvršći za činjenje dobrih dela.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Kaže da će Satana brzo da prelasti dušu koja nije utvrđena u rečima Svetog Pisma i dodaje da su hrišćani prvih vekova znali Sveto Pismo napamet. Objašnjava da je to bio običaj njihovog doba. Mi danas, međutim, znamo mnogo toga nepotrebnog, ali reči Svetog Pisma slabo izučavamo-
- Sveto Jevanđelje nam kaže da se nečisti duh može pobediti samo molitvom i postom. Nemojte da mislite da naša molitva i post sami po sebi mogu nešto da urade. To je mnogo važno. Danas slavimo Prepodobnog Jovana Lestvičnika. On utvrđuje da je smirenje temelj svih hrišćanskih vrlina. Ne uzdati se u sebe, pa čak ni u svoja dobra dela, ni u svoju molitvu i post. Dakle, mi postimo i molimo se, ali sa pokajanjem i verom očekujemo da nam Gospod svojom silom pomogne u svakoj situaciji.
Onaj koji je opitan u duhovnom životu shvata da ni od kakvog greha, ni od kakve strasti ne može se čovek osloboditi svojom silom. Zbog čega je to tako? Ukoliko bi se to desilo, čovek bi bio savladan od najstrašnije strasti, a to je gordost. Da se ne bi desilo da čovjek, oslobađajući se od jedne strasti, pomisli da se može osloboditi dejstva strasti, a obično iza tih strasti stoje nečiste sile, demoni, on sebe ulovljava u drugu strast, stravičniju prepreku za svoj duhovni rast. To je egoizam i gordost. Vidite kako je duhovna nauka dosta složena. Treba biti opitan u njoj, da ne bismo upali u zamke đavolje - zaključio je vladika.
Posle svete liturgije, mitropolit sremski je naglasio značaj međusobne ljubavi u zajednici.
U Drenskom Rebru, na mestu od istorijskog značaja, obavljen je sveti čin monašenja sestara Stefanide i Lidije. Njihov postrig ne označava samo početak monaškog puta, već i postavljanje temelja prvog pravoslavnog manastira u Sloveniji, donoseći novu nadu pravoslavnim vernicima u ovoj zemlji.
Liturgija, ispovest i predavanje sveštenika mitropolije zagrebačko-ljubljanske u glavnom gradu Hrvatske otkrili su snagu duhovnog zajedništva i odgovornost Crkve u ostvarivanju Hristovog dela spasenja.
U nastavku, saznajte više o duhovnoj pripremi, simbolici i pravilima crkve za pričešće.
U prepunom zemunskom hramu posvećenom Bogorodici, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je svetu liturgiju i u nadahnutoj besedi govorio o snazi pravoslavne vere, njenoj ulozi u životu pojedinca i naroda, te rukopoložio novog sveštenika pred sabornim narodom.
Na praznik Svete mučenice Glikerije, vladika Pahomije osveštao je krstove i zvona novog hrama Svetog kralja Milutina u selu Žitorađa, uz prisustvo velikog broja vernika i dodelu arhijerejskih gramata najzaslužnijima.
U beogradskom naselju Vračar, bogosluženju su mogli da prisustvuju i gluvonemi, budući da je na znakovni jezik preveden program, te je na taj način poruka stigla do svakog vernika.
Otac Oliver upozorava da površno priznanje grehova, ispovest „u prolazu“ tokom liturgije i pogrešno shvatanje razrešne molitve mogu čoveka ostaviti u zabludi da je očistio dušu.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.
Opelo će biti služeno u metohu ostroške svetinje Jovan Do, gde će otac Jelisej biti i sahranjen.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Praznično sabranje u drevnoj nemanjićkoj svetinji obeleženo rukopoloženjem novog sveštenika i besedom vladike mileševskog o veri i preobražaju čoveka
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Opelo će biti služeno u metohu ostroške svetinje Jovan Do, gde će otac Jelisej biti i sahranjen.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.