SPC / Eparhija budimljansko-nikšićka,Svečani doček patrijarha srpskog Porfirija u manastiru Đurđevi stupovi, Eparhija budiljjansko-nikšićka, u julu 2024.
Dok pravoslavni vernici čine ubedljivu većinu u Crnoj Gori, Eparhija budimljansko-nikšićka dobila je višestruko manje sredstava od verskih organizacija s daleko manjim brojem pripadnika i teritorijalnim obuhvatom.
Tokom prethodne godine, crkvama i verskim zajednicama u Crnoj Gori dodeljeno je ukupno 376.201 evro iz državnog budžeta, ali raspodela tih sredstava ukazuje na ozbiljne disproporcije – naročito kada je reč o Eparhiji budimljansko-nikšićkoj Srpske pravoslavne crkve.
Naime, iako ova eparhija pokriva čak 52 odsto teritorije Crne Gore, iz budžetske kase joj je dodeljeno svega 21.349 evra – što čini tek oko 5,7 odsto ukupne podrške. Ova brojka posebno upada u oči kada se uporedi s iznosima koje su primile druge verske organizacije.
Najveći deo budžetskih sredstava otišao je Mitropoliji crnogorsko-primorskoj – 156.231 evro, što je više od 40 odsto ukupne sume. Na drugom mestu nalazi se Islamska zajednica Crne Gore, kojoj je dodeljeno 69.034 evra.
SPC
Vladika budimljansko-nikšićki Metodije
Dok je MCP dobila sedmostruko više od Eparhije budimljansko-nikšićke, čak i brojčano i teritorijalno manje verske zajednice dobile su znatno izdašniju podršku. Tako je tzv. “Crnogorska pravoslavna crkva” dobila 28.564 evra, Jevrejska zajednica Crne Gore 27.407 evra, a Katolička crkva u Baru – Nadbiskupski ordinarijat Bar 25.928 evra, prenosi portal aloonline.me.
Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija SPC, čije delovanje takođe obuhvata deo teritorije Crne Gore, dobila je 11.615 evra.
Među korisnicima pomoći nalaze se i manje verske zajednice: Verska zajednica Jevreja – 12.667 evra, Crkva Hristovog jevanđelja – 12.999 evra, Evanđeoska crkva “Crossroads” – 4.503 evra, Hrišćanski centar “Svetionik” – 3.900 evra, te tzv. Eparhija podgoričko-dukljanska “Pravoslavne crkve Crne Gore” – svega 2.000 evra.
U godišnjem izveštaju Ministarstva pravde, koje posredstvom Direktorata za saradnju s verskim zajednicama raspodeljuje sredstva, navodi se da su ona dodeljena „u cilju pružanja finansijske podrške i namenski raspodeljene materijalne pomoći verskim zajednicama“, u skladu sa zakonskim normama. Tokom 2024. godine, Direktorat je razmatrao i usvojio 36 zahteva verskih zajednica.
Izveštaj dodatno ističe da se saradnja države i verskih zajednica odvija na institucionalnom nivou, kroz dijalog i rad mešovitih komisija sastavljenih od predstavnika Vlade i verskih organizacija.
SPC
Manastir Đurđevi stupovi, Eparhija budimljansko-nikšićka
U Jedinstvenu evidenciju verskih zajednica u Crnoj Gori do sada je upisano 27 različitih verskih zajednica.
Prema rezultatima popisa iz 2023. godine, 443.394 građana Crne Gore izjasnilo se kao pravoslavne veroispovesti, što predstavlja 71,1 odsto ukupnog stanovništva. Islam kao svoju veru navelo je 124.668 građana (19,99%), katolika ima 20.408 (3,27%), ateista je 14.260 (2,29%), agnostika 2.524, a ostalih hrišćana 2.727.
Popis beleži i 568 protestanata, 536 pripadnika drugih vera, 252 Jehovina svedoka i 214 budista.
Uprkos brojčanoj većini pravoslavnih vernika i činjenici da Eparhija budimljansko-nikšićka pokriva više od polovine teritorije države, ostaje otvoreno pitanje – da li je princip ravnomerne i pravedne raspodele sredstava u ovom slučaju zaista ispoštovan?
Eparhija Budimljansko-nikšićka uputila je javni apel Jakovu Milatoviću, pozivajući ga da proširi inicijativu za rehabilitaciju golootočkih zatvorenika i na nevino postradale žrtve komunističkog terora, čiji posmrtni ostaci i dalje počivaju u masovnim grobnicama, bez imena i obeležja.
Meštani naselja Raštani u Mostaru zatekli razbijene prozore, razbacane ikone i opljačkane svetinje u hramu koji su sami podigli pre dve godine – sveštenik očajan, a narod u suzama traži istinu i pravdu
U Saborni hram Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju slilo se more dečjih glasova i osmeha, dok je vladika mileševski govorio o Hristovoj vojsci dobrote i ljubavi, bez koje svet ne bi opstao.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.