Na praznik Prenosa moštiju, liturgijska svetlost obasjala je nemanjićku svetinju, dok su mitropolit Atanasije i episkop Nektarije uputili snažne poruke o veri, jedinstvu i nadi.
Pod svodovima svetog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u manastiru Mileševi, gde je vekovima počivao najblistaviji među Srbima – sveti Sava, na praznik Prenosa njegovih svetih moštiju, zasijala je bogoslužbena svetlost kakva se retko doživljava. Tog dana, sveto i zemaljsko proželo se nevidljivim nitima blagodatne prisutnosti, donoseći vernima ono što im je najpotrebnije – mir, utehu i smernicu.
Foto: Eparhija mileševska
Liturgiju su sližili Vladika Atanasije i vladika Nektarije
Svetu liturgiju služili su mitropolit mileševski Atanasije i episkop londonski i velikobritansko-irski Nektarije, u molitvenom prisustvu umirovljenog episkopa mileševskog Filareta. Mileševske monahinje, predvođene igumanijom Akvilinom, odgovarale su na prozbe i jektenije, ispunjavajući hram melodijom u kojoj su se pominjala sveta imena srpskih duhovnika – učitelja i putevoditelja.
Nakon zaamvone molitve, osveštani su slavski darovi i prelomljen slavski kolač, pripremljeni u čast svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog, duhovnog rodonačelnika našeg naroda.
Foto: Eparhija mileševska
Mileševske monahinje odgovarale su na prozbe i jektenije
Obraćajući se sabranima, mitropolit Atanasije poručio je da praznik nije samo liturgijska proslava, već duhovno sabranje celokupnog srpstva:
– Eto, danas nam je sve blizu, u ovoj velikoj zajednici, zajednici sa Bogom. Gospod je dozvolio i pomogao nam u tome da Mu se približimo u božanskoj liturgiji i da se pričestimo sa ove životvorne božanske trpeze Njime. Danas su nam blizu i oni koji su Njemu ugodili... Sveti Sava nas poziva da budemo slični njemu, a on sličan Bogu, jer objedinjava, daje mir, zasađuje blagodat i ljubav. Ovaj hram, Vaznesenjski, u kome je sveti Sava svojim svetim moštima počivao, osvećen je, tako da ovaj prostor deluje isceljujuće. Ovde će mnogi naći ono što im je potrebno – mir svojoj duši, isceljenje duše i tela.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije i vladika Nektarije prelomili su slavski kolač
Duh praznika nije zaobišao ni one iz daljine. Episkop Nektarije, koji u dalekoj Britaniji predvodi verni deo srpskog naroda, duboko je doživeo snagu svetosavske prisutnosti u Mileševi:
– Svaka reč koja je pročitana u Jevanđelju je istina i tom istinom mi živimo i dišemo. Danas smo pročitali gde Gospod govori da je On vrata, i kroz ta vrata ako neko uđe – spasiće se. Te reči Jevanđelja danas duboko odzvanjaju ovom svetom obitelji mileševskom. Kao nekada Izrailj, koji je lutao i bio u ropstvu, tako je i srpski narod, pored svih muka, dočekao i opet iznova dočekuje ovaj praznik. Sveti Sava se nije samo svojim moštima vratio, već se vratio i kao prosvetitelj i osvetitelj roda našega. On nas je privezao uz Hrista – i to je ono što nas je sačuvalo. To je svetosavlje – da ostanemo Hristovi i Božji, bez obzira na sve naše slabosti.
Njegove reči bile su više od blagodarnosti – bile su potvrda da sveti Sava i danas sabira narod, ne samo u Srbiji, nego širom vaseljene, svuda gde srpsko srce kuca i pamti.
U Mileševi tog dana nije samo proslavljen praznik – obnovljena je duhovna veza između prošlosti i budućnosti, između svetitelja i naroda. Sveti Sava, svojim tihim prisustvom, još jednom je pokazao da ne ostavlja svoj narod. On nas uči kako se živi za večnost – s verom, s ljubavlju, s Hristom.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Na dan kada Prijepolje slavi slavu Sabornog hrama, praznik Ostroškog Čudotvorca pretvorio se u dirljiv prikaz vere, zajedništva i nade – od liturgije i rukopoloženja, preko litije, pa sve do večeri ispunjene guslama, pesmom i trpezom ljubavi.
Na praznik Svetog Atanasija Velikog, u hramu Svetog Save na Vračaru, liturgijsko sabranje okupilo je arhijereje iz više krajeva sveta, a duhovna poruka slavljenika dotakla je srca svih prisutnih: da živimo rukovođeni svetiteljskom mudrošću i božanskom ljubavlju.
Prenos moštiju Svetog Save iz Trnove, gde je bio sahranjen, u Manastir Mileševu, dogodio se za vreme vladavine kralja Vladislava 1237. godine, 19. maja po novom, a 6. maja po starom kalendaru.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
U vreme cara Antioha IV Epifana, porodica je odbila da prihvati idolopoklonstvo, a njihovo svedočanstvo vekovima ostaje primer istrajnosti, hrabrosti i poverenja u Boga.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je da se od čoveka ne traži ono što prevazilazi njegove mogućnosti, već iskren trud, istrajnost i poverenje u Boga, čak i onda kada se čini da je svaki korak težak.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Više od sedam vekova traje sećanje na povratak prvog srpskog arhiepiskopa u Mileševu, događaj koji je postao simbol duhovnog jedinstva i istorijskog pamćenja srpskog naroda.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
U besedi za četvrtak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto bi upravo spremnost za taj susret trebalo da usmeri naše misli, savest i život dok još imamo priliku za promenu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evdokima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Ipolit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Poncijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.