Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore tvrdi u najnovijoj studiji da je živopis u Manastiru Svete Trojice u Pljevljima u alarmantno lošem stanju i da je neophodna hitna zaštita, a da su oštećenja vidljiva i na fasadama.
To se konstatuje u Studiji zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Prostornog plana Opštine Pljevlja, koji je uradila Uprava, prenose podgoričke Vijesti.
Kako se navodi, u lošem stanju su krovna konstrukcija, krovni pokrivač i živopis crkve, dok se drvena krovna konstrukcija direktno, pomoću tri stuba oslanja na crkveni svod čime predstavlja potencijalnu opasnost za stabilnost crkvenog svoda i živopisa na njemu.
- Krovni pokrivač je pocinčani lim - dotrajao, zbog čega ima pukotine sanirane silikonom. Svi krovni oluci su oštećeni ili značajno propali pa u značajnoj meri (posebno horizontalni) oštećuju krovni venac i fasade crkve. Osim toga, osnovano je pretpostaviti da navedena i druga krovna oštećenja značajno štete strukturi crkve, a posebno njenoj unutrašnjosti u potpunosti prekrivenoj živopisom; živopis crkve je u izrazito lošem stanju, posebno živopis u apsidi (oltaru). U njegovim gornjim zonama uočljive su značajne pukotine, a u donjim zonama je lako vidljiva vlaga i buđ koja većim dijelom prekriva bojeni sloj - konstatuje se u Studiji.
Wikimedia/Solumija
Manastir Svete Trojice
Dodaje se da su objekti oko crkve, unutar granica kulturnog dobra, u dobrom fizičkom stanju i u dobrom stanju očuvanosti kulturno-istorijskih vrednosti.
Vlasnik Manastira Sveta Trojica u Pljevljima je Mileševska eparhija Srpske pravoslavne crkve. Manastir, poznat i kao Vrhbreznički manastir, sagrađen je 1537. godine, kada je podignuta crkva, ktitora jeromonaha Visariona.
Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Zanatlija iz okoline Nikšića, koji je odbacivao postojanje Boga, suočen s paralizom bez leka, doživeo je susret sa svetiteljem koji mu je zauvek promenio život — a potom je svom sinu dao ime Vasilije.
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U nazaretskoj sinagogi Hristos je objavio da se pred okupljenima ispunilo ono što je vekovima ranije prorekao Isaija, a vladika Nikolaj objašnjava značaj tih reči za Hristovu misiju i Božju milost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Polaganje pojasa Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Kornilije, satnik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Jovana Zlatoustog, dok Jevreji danas slave drugi dan Roš Hašane, a muslimani nemaju veliki praznik.
Ponekad izgovaramo svete reči dok nam misli lutaju na sve strane, a veliki svetitelj našeg vremena ostavio je jednostavan savet kako da se čovek sabere i sa ljubavlju obrati Hristu.
Mitropolit mileševski Atanasije poželeo učenicima da budu radost svojim roditeljima, zavičaju, Srbiji i Srpskoj crkvi, a nakon molitve deca su primila blagoslov i prigodne poklone
Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručice iz Hilandara biće dočekana u Ulcinju i Baru, uz molitvenu pratnju vernog naroda i svečane liturgije povodom velikog praznika.
U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje relikviju „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.