Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore tvrdi u najnovijoj studiji da je živopis u Manastiru Svete Trojice u Pljevljima u alarmantno lošem stanju i da je neophodna hitna zaštita, a da su oštećenja vidljiva i na fasadama.
To se konstatuje u Studiji zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Prostornog plana Opštine Pljevlja, koji je uradila Uprava, prenose podgoričke Vijesti.
Kako se navodi, u lošem stanju su krovna konstrukcija, krovni pokrivač i živopis crkve, dok se drvena krovna konstrukcija direktno, pomoću tri stuba oslanja na crkveni svod čime predstavlja potencijalnu opasnost za stabilnost crkvenog svoda i živopisa na njemu.
- Krovni pokrivač je pocinčani lim - dotrajao, zbog čega ima pukotine sanirane silikonom. Svi krovni oluci su oštećeni ili značajno propali pa u značajnoj meri (posebno horizontalni) oštećuju krovni venac i fasade crkve. Osim toga, osnovano je pretpostaviti da navedena i druga krovna oštećenja značajno štete strukturi crkve, a posebno njenoj unutrašnjosti u potpunosti prekrivenoj živopisom; živopis crkve je u izrazito lošem stanju, posebno živopis u apsidi (oltaru). U njegovim gornjim zonama uočljive su značajne pukotine, a u donjim zonama je lako vidljiva vlaga i buđ koja većim dijelom prekriva bojeni sloj - konstatuje se u Studiji.
Wikimedia/Solumija
Manastir Svete Trojice
Dodaje se da su objekti oko crkve, unutar granica kulturnog dobra, u dobrom fizičkom stanju i u dobrom stanju očuvanosti kulturno-istorijskih vrednosti.
Vlasnik Manastira Sveta Trojica u Pljevljima je Mileševska eparhija Srpske pravoslavne crkve. Manastir, poznat i kao Vrhbreznički manastir, sagrađen je 1537. godine, kada je podignuta crkva, ktitora jeromonaha Visariona.
Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Zanatlija iz okoline Nikšića, koji je odbacivao postojanje Boga, suočen s paralizom bez leka, doživeo je susret sa svetiteljem koji mu je zauvek promenio život — a potom je svom sinu dao ime Vasilije.
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnomučenika Stefana Novog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Prepodobnog Danila Stolpnika. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručice iz Hilandara biće dočekana u Ulcinju i Baru, uz molitvenu pratnju vernog naroda i svečane liturgije povodom velikog praznika.
U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje relikviju „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“.
Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice je imao burnu istoriju, a priču o čudu koje se vezuje za to sveto mesto podelio je ovaj sveštenjak koji bez struje i vode živi na ostrvu na kom je ovaj Božji hram.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.