KAKO ODBACITI SVAKU MISAO KOJA VAM GOVORI DA NEŠTO NEĆE BITI DOBRO! Otac Makarije dao odličan savet svim anksioznim ljudima
Nema ništa što u Bogu neće biti dobro, tvrdi otac Makarije.
Govoreći o porukama koje se često ponavljaju u Jevanđelju, otac Aleksandar posebno je izdvojio dve reči - "ne boj se" i "raduj se", a kod anksioznih se upravo javlja suprotno.
Sveštenik Aleksandar Čavka govorio je u jednoj svojoj besedi o sve češćem problemu anksioznosti i o tome kako se stanje unutrašnjeg nemira može posmatrati i kroz prizmu vere.
Kako je istakao, čovek koji se udalji od Boga lako dozvoljava da njegov um počne da luta, a sa tim dolaze strahovi, brige i osećaj da više ne može da pronađe mir.
Otac Aleksandar kaže da mu svakodnevno dolaze ljudi koji se nalaze upravo u takvom stanju, koje se danas najčešće naziva anksioznošću.
- Svakodnevno mi dolaze ljudi u stanju koje se danas podvodi pod termin anksioznost. Zašto je to bitno i povezano sa verom? Sve one brige, strahovi, psihosomatska stanja, fizički simptomi tog stanja javljaju se upravo kada čovekov um se odvoji od Boga i počne da luta kojekuda. Počne um da luduje, čovek počne da se plaši svega - rekao je sveštenik.
Govoreći o porukama koje se često ponavljaju u Jevanđelju, otac Aleksandar posebno je izdvojio dve reči - "ne boj se" i "raduj se".
- Kod čoveka koji upadne u anksiozno stanje dešava se upravo nešto suprotno od tih jevanđeljskih poruka. Čovek se boji svega i svačega, a ne može ničemu ni da se obraduje. To vam govori da je anksiozno stanje anti-jevanđeljsko i da je onda rešenje u vraćanju Jevanđelju - naveo je on.
Prema njegovim rečima, prvi korak može biti i jednostavan - čitanje Jevanđelja, ali je suština u tome da čovek svoj život ponovo usmeri prema onome što Jevanđelje uči.
- Čak i na nekom bukvalnom nivou, da čovek uzme samo i da čita Jevanđelje, a još više je rešenje u tome da se čovek vrati jevanđeljskom načinu života. Imate mnogo ljudi koji kažu: "Sve mi je dobro, samo meni nije dobro". Okolnosti života su mu savršene, ali boji se svega i svačega i ne raduje se - rekao je sveštenik Čavka.
On je podsetio i na pojedine stihove iz Psalama, u kojima se veoma snažno opisuje stanje čoveka koji je obuzet strahom, nemirom i telesnom slabošću.
- U Starom zavetu imate u jednoj katizmi, ja sam često i u šali govorio, ali sada mislim ozbiljno, da je ona pisana za anksiozne ljude. Ljudi me gledaju i pitaju u stilu: "Kako katizma za anksiozne?" Ali oni koji imaju simptome anksioznosti znaće o čemu govorim. Šta tu opisuje psalmopevac? "Srce moje jako kuca, ostavi me snaga moja, vid očiju mojih, ni njega mi nema, nema mira u kostima mojim, zgrčen sam, poguren sam, po ceo dan idem setan...“ - naveo je otac Aleksandar.
Kako je istakao, upravo kroz takve reči čovek može da prepozna sopstvenu unutrašnju borbu i da je iznese pred Boga, kroz molitvu, Jevanđelje i život u Crkvi.
- Dakle, vraćanje suštini jevanđeljskog života će pomoći i mnogi koji su prišli, ne meni, nego Jevanđelju i Crkvi, su izašli iz tog stanja - zaključio je sveštenik Aleksandar Čavka.
Nema ništa što u Bogu neće biti dobro, tvrdi otac Makarije. Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit. Sve tri zamke, kako je navedeno, se ujedinjuju i imaju samo jedan cilj - da nas bace u očaj. Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.

KAKO ODBACITI SVAKU MISAO KOJA VAM GOVORI DA NEŠTO NEĆE BITI DOBRO! Otac Makarije dao odličan savet svim anksioznim ljudima
OVO DOVODI ČOVEKA DO DNA! Mitropolit Atanasije Limasolski o "skrupuloznoj savesti", kao najvećem problemu današnjice - "Zbog nje pijemo lekove..."
TRI ZAMKE ĐAVOLA U KOJE SVAKODNEVNO UPADAMO: Poznati manastir objavio koje su, kako ih izbeći i tako spasti sebe opšteg ludila
ŠEST MESECI SVAKO VEČE PO 33 PUTA URADITE OVO I TREBALO BI DA BUDE BOLJE: Sveštenik Sergij o najboljem duhovnom leku za depresiju i anksioznost!
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Sve veći broj ljudi muči anksioznost.
Iako ;ovek zabrinutost često doživljava kao znak odgovornosti, ona može prerasti u stalnu unutrašnju napetost.
Strah je prirodna ljudska reakcija, ali on postaje opasan kada nam zarobi dušu i udalji nas od Boga.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
U besedi za sredu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto su Hristove reči izazvale tako burnu reakciju.
Jedna kratka pouka velikog duhovnika i pustinjaka govori o tri misli koje lako mogu da zaokupe čoveka i zbog kojih zaboravlja da ceni ono što već ima.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.