KO JE PRVI ČOVEK U LJUDSKOJ ISTORIJI KOJI JE UMRO?! Mnogi misle da je Adam, ali to nije tačno!
Oslanjajući se na logiku da je prvi stvoren čovek ujedno morao biti i prvi koji je umro, ljudi su uvereni da je Adam prvi i umro.
I posle upokojenja ovog ugodnika Božjeg, njegove mudre pouke nastavljaju da žive kao putokaz brojnim vernicima. U razgovoru s ženom koja mu se obratila za savet, svetogorski starac rečima ispunjenim blagodatnom mudrošću, osvetlio je suštinu ispravnog odnosa prema svecima.
U tihom skrovištu svetogorskih manastira, gde molitva lebdi poput mirisnog tamjana u vazduhu, rađaju se reči pune duhovne utehe i mudrosti. U srcu tog svetog mesta, starac Pajsije Svetogorac, skroman i bogonadahnut monah, u toku svog ovozemaljeskog života bio je svetilnik za mnoge duše koje su tražile put ka duhovnom miru. I posle upokojenja ovog svetitelja, njegove mudre pouke nastavljaju da žive kao putokaz brojnim vernicima. Njegove reči, zapisane u knjizi Besede i molitve Svetog Pajsija Svetogorca, osvetljavaju nam put ka dubljem razumevanju vere i života u Hristu.
U jednom takvom razgovoru, jednostavna vernica, nošena željom da prodre u tajne duhovnog života, postavila je pitanje koje odjekuje u srcima mnogih: "Kako se stiče prijateljstvo sa nekim svecem?" Reči starca Pajsija, ispunjene blagodatnom mudrošću, osvetljavaju suštinu ispravnog odnosa prema svetiteljima:
– Starče, pročitala sam negde da sveci na dan njihovog spomena daruju one koji im se obraćaju molitvom. Da li je to tačno?
– Da, daruju duhovne poslastice! Ako mi zasladimo svece svojim životom, oni nas daruju duhovnim slatkišima.
– Starče, kako mogu da zavolim nekog sveca?
– Kog sveca želiš da zavoliš?
– Svece Bogoroditelje Joakima i Anu.
– Ti se moli za mene svetim Bogoroditeljima da mi pomognu, a ja ću se moliti da ih zavoliš. Ako možeš, čitaj svakog dana Žitije sveca koji se tog dana proslavlja, da bi se duhovno povezivala sa svim svecima.
Proučavanje života svetitelja, i sinaksara uopšte, mnogo pomaže, jer greje dušu i podstiče je da se ugleda na njih. Čovek tada odbacuje svaku vrstu zlobe i nastavlja sa smelošću. Sinaksariji pomažu u duhovnoj hrabrosti, čak i u mučeništvu.
– Kako to, starče, da svetitelji koji imaju isto ime imaju isto mučeništvo?
– Kako se zoveš?
– Marija.
– Postoji li Sveta Marija?
– Sveta Marija Egipćanka.
– Sveta Marija nema mučeništva, pa si pošteđena. Ali ona ima podvig – oponašaj je u podvigu.
– Starče, kako se stiče prijateljstvo sa nekim svecem?
– Moraš da postaneš srodnik svecu. Sveti Vasilije Veliki kaže: „Poštovanje prema svecu se izražava njegovim oponašanjem.“
– Starče, muči me savest što nosim ime velike svetiteljke, a životom ne odgovaram tom imenu.
– Potrudi se da oponašaš svoju svetiteljku. Sveta Sinklitikija je bila mudra, a sada je savladala sve prepreke i može slobodno da se kreće po čitavoj zemlji. Šta ti radiš? Imaš li prijateljstvo s njom? Moli je da ti prosvetli um, da ga učini oštrijim, kako bi mogao da prodreš u dublje božanske tajne. Vidiš, sestro moja, neka imena nose sa sobom i odgovornost. Ipak, tvoja svetiteljka te voli. Moli se i budi istrajna, da ti pomogne.
– Starče, šta da radim ako osećam da ne živim dostojno svog sveca?
– Trudi se da oponašaš svoju svetiteljku. Sveci su se trudili da oponašaju svog sveca, kojeg su poštovali.
Ja sam, u poslednje vreme, postao lenj i živim od milostinje svetaca, moleći ih neprestano kao prosjak, kao što molim i sve vas da se molite za mene. Sveci mi, iz svoje velike ljubavi, daju nebeski hleb i rajski med (starac pod tim podrazumeva božansku blagodat, koja hrani i oslađuje čoveka).


Po učenju jednog od najvećih duhovnika dvadesetog veka, broj koji već više od dve hiljade godina nosi misteriju ima duboku povezanost između ljudske prirode, ekonomije i duhovnosti, a kroz podsećanje na reči Jevanđelja upozorava da se u isto vreme ne može služiti i Bogu i mamonu.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka isticao je da tuga iscrpljuje naše duševne i telesne snage, a zabrinutost i briga razoružavaju čoveka, čineći ga nesposobnim da preduzme bilo šta. Imao je i rešenje za takva iskušenja.
Svetogorski duhovnik objasnio je da, kada se reči pretvore u teret, treba posegnuti za jednostavnost koja razbija strah i vraća mir u molitvu.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
Oslanjajući se na logiku da je prvi stvoren čovek ujedno morao biti i prvi koji je umro, ljudi su uvereni da je Adam prvi i umro.
Svetogorski duhovnik objasnio je da, kada se reči pretvore u teret, treba posegnuti za jednostavnost koja razbija strah i vraća mir u molitvu.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Svetogorski starac opisuje zašto se vera ne gubi odjednom, nego polako, i zašto se povratak ne dešava preko noći, već kroz godine borbe i upornosti.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Smisao i značaj ovog praznika, dana koji povezuje Vaskrsenje i dolazak Svetog Duha, objašnjava teolog Branislav Ilić.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Jednostavna riba iz atonskih kuhinja otkriva kako se od nekoliko osnovnih namirnica pravi jelo koje spaja post, tradiciju i miris Mediterana