Ako želite šta da saznate šta vas čeka u večnosti, samo ovo uradite: Ava Dorotej kaže da će vam se za tri dana, sve samo kazati
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
I posle upokojenja ovog ugodnika Božjeg, njegove mudre pouke nastavljaju da žive kao putokaz brojnim vernicima. U razgovoru s ženom koja mu se obratila za savet, svetogorski starac rečima ispunjenim blagodatnom mudrošću, osvetlio je suštinu ispravnog odnosa prema svecima.
U tihom skrovištu svetogorskih manastira, gde molitva lebdi poput mirisnog tamjana u vazduhu, rađaju se reči pune duhovne utehe i mudrosti. U srcu tog svetog mesta, starac Pajsije Svetogorac, skroman i bogonadahnut monah, u toku svog ovozemaljeskog života bio je svetilnik za mnoge duše koje su tražile put ka duhovnom miru. I posle upokojenja ovog svetitelja, njegove mudre pouke nastavljaju da žive kao putokaz brojnim vernicima. Njegove reči, zapisane u knjizi Besede i molitve Svetog Pajsija Svetogorca, osvetljavaju nam put ka dubljem razumevanju vere i života u Hristu.
U jednom takvom razgovoru, jednostavna vernica, nošena željom da prodre u tajne duhovnog života, postavila je pitanje koje odjekuje u srcima mnogih: "Kako se stiče prijateljstvo sa nekim svecem?" Reči starca Pajsija, ispunjene blagodatnom mudrošću, osvetljavaju suštinu ispravnog odnosa prema svetiteljima:
– Starče, pročitala sam negde da sveci na dan njihovog spomena daruju one koji im se obraćaju molitvom. Da li je to tačno?
– Da, daruju duhovne poslastice! Ako mi zasladimo svece svojim životom, oni nas daruju duhovnim slatkišima.
– Starče, kako mogu da zavolim nekog sveca?
– Kog sveca želiš da zavoliš?
– Svece Bogoroditelje Joakima i Anu.
– Ti se moli za mene svetim Bogoroditeljima da mi pomognu, a ja ću se moliti da ih zavoliš. Ako možeš, čitaj svakog dana Žitije sveca koji se tog dana proslavlja, da bi se duhovno povezivala sa svim svecima.
Proučavanje života svetitelja, i sinaksara uopšte, mnogo pomaže, jer greje dušu i podstiče je da se ugleda na njih. Čovek tada odbacuje svaku vrstu zlobe i nastavlja sa smelošću. Sinaksariji pomažu u duhovnoj hrabrosti, čak i u mučeništvu.
– Kako to, starče, da svetitelji koji imaju isto ime imaju isto mučeništvo?
– Kako se zoveš?
– Marija.
– Postoji li Sveta Marija?
– Sveta Marija Egipćanka.
– Sveta Marija nema mučeništva, pa si pošteđena. Ali ona ima podvig – oponašaj je u podvigu.
– Starče, kako se stiče prijateljstvo sa nekim svecem?
– Moraš da postaneš srodnik svecu. Sveti Vasilije Veliki kaže: „Poštovanje prema svecu se izražava njegovim oponašanjem.“
– Starče, muči me savest što nosim ime velike svetiteljke, a životom ne odgovaram tom imenu.
– Potrudi se da oponašaš svoju svetiteljku. Sveta Sinklitikija je bila mudra, a sada je savladala sve prepreke i može slobodno da se kreće po čitavoj zemlji. Šta ti radiš? Imaš li prijateljstvo s njom? Moli je da ti prosvetli um, da ga učini oštrijim, kako bi mogao da prodreš u dublje božanske tajne. Vidiš, sestro moja, neka imena nose sa sobom i odgovornost. Ipak, tvoja svetiteljka te voli. Moli se i budi istrajna, da ti pomogne.
– Starče, šta da radim ako osećam da ne živim dostojno svog sveca?
– Trudi se da oponašaš svoju svetiteljku. Sveci su se trudili da oponašaju svog sveca, kojeg su poštovali.
Ja sam, u poslednje vreme, postao lenj i živim od milostinje svetaca, moleći ih neprestano kao prosjak, kao što molim i sve vas da se molite za mene. Sveci mi, iz svoje velike ljubavi, daju nebeski hleb i rajski med (starac pod tim podrazumeva božansku blagodat, koja hrani i oslađuje čoveka).
Budi deo Religija.rs zajednice. Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt. Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva. Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime. Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste. Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu. Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.

Najrevnosniji propovednici Hristove vere: Danas su Sveti apostoli Stahije, Amplije i Urvan i drugi s njima
Mitropolit Irinej u teškom stanju
Ako želite šta da saznate šta vas čeka u večnosti, samo ovo uradite: Ava Dorotej kaže da će vam se za tri dana, sve samo kazati
"Zaštita SPC, naših svetinja i naroda su pitanja od najvišeg značaja": Ovo je plan Srpske liste za Kosovo i Metohiju
Od naredne godine menja se važna crkvena zapovest: Tiče se svetih tajni ispovesti i pričešća - sveštenik sve objasnio
Brat i sestra koji su zajedno podneli strašno stradanje zbog vere u Hrista: Danas su Sveti mučenici Zinovije i Zinovija
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
Pravoslavlje uči da ništa čoveku nije dato slučajno.
Na dan kada Crkva slavi praznik Obrezanja Hristovog i Svetog Vasilija Velikog, na Svetoj Gori se mesi poseban slatki hleb sa novčićem.
Jedan od najvećih učitelja Crkve otkriva zašto mrak dolazi kada zatvorimo oči i kako sloboda može da nas vodi ka blaženstvu ili nas ostavi da lutamo bez cilja.
Dok većina vernika ovaj dan doživljava kao vreme veselja i bogate trpeze, monasi sa Svete gore gledaju ga kao priliku za duhovno uzdizanje, umerenost i pripremu za Veliki post, jer, kako su govorili starci: „Što više punimo stomak, to više praznimo dušu.“
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.