U teškim trenucima bolesti, po rečima monaha sa Svete gore, ovaj duhovni čin može doneti mir i isceljenje, a roditelji i bake mogu pružiti duhovnu snagu i utehu svojoj porodici, podsećajući na snagu Božje milosti.
Kada se suočavamo sa nedaćama koje pogađaju naše najbliže, mudri saveti duhovnih velikana mogu biti svetlo koje nas vodi kroz tame naših briga. Reči starca Filoteja Zervakosa, čije ime osveženo duhovnom snagom i mudrošću, pružaju nam dubok uvid u to kako roditelji mogu pružiti utehu i pomoć svojoj oboleloj deci kroz jednostavne, ali duboko duhovne činove.
Kada je zdravlje naše dece ugroženo, starac Filotej savetuje roditeljima da upotrebe vatu umočenu u ulje iz kandila koje gori pred ikonama. Ova sveta vatra simbolizuje Božju prisutnost i milost, i sa njom treba pomazati čelo i lice deteta, krstoliko, kao znak Božje zaštite i blagoslova.
PrintscreenYouTube/Erythraios
Starac Filotej
- Kada deca imaju zdravstvenih tegoba, uzmite vatu, umočite je u kandilo koje imate pred ikonama i pomazujte detetu čelo i lice, krstoliko, govoreći sledeće stihove tropara: "Krst je čuvar vaseljene, krst je ukras Crkve, krst je carevima sila, krst je vernima utvrđenje, krst je angelima slava, a demonima rana."
Ove reči, upisane u srce i mislima, donose mir i snagu, podsećajući nas na božansku moć krsta koji štiti i isceljuje. Takođe, po rečima starca Filoteja treba izgovoriti stihove tropara koji govore o spasenju i besmrtnosti: "Iskupio si nas prečasnom Krvlju svojom od kletve zakonske; na krstu prikovan i kopljem proboden, izlio si besmrtnost ljudima, Spasitelju naš, slava tebi.“
Kada je prisutan sveštenik, on ima privilegiju da "zakrsti" dete, koristeći svoje molitve i blagoslove. Međutim, u njegovom odsustvu, roditelji ili bake imaju duhovnu vlast da obave ovaj čin, ali isključivo u odnosu na svoju decu ili unuke, u duhu ljubavi i zaštite..
- Kad ima sveštenika, on će ih zakrstiti i izgovoriti molitve. Kada nema, otac ili majka imaju vlast nad svojom decom, mogu da 'zakrste' svoju decu – ali samo svoju decu. Isto važi i za bake u odnosu na unuke - govorio je starac Filotej, poznat po svojoj duhovnoj dubini i monaškoj posvećenosti.
Shutterstock
Manastir Sveti Pantelejmon u kom je starac Filotej proveo većinu svog monaškog života
Većinu svojih monaških dana proveo je na Svetoj gori kao dugogodišnji monah Manastira Sveti Pantelejmona, gde je stekao duboko duhovno iskustvo. Pored toga, boravio je i na drugim mestima na Svetoj Gori, pružajući duhovne pouke i pomažući drugima u njihovom duhovnom napredovanju.
Ovi jednostavni, ali duboko duhovni postupci, ne samo da pružaju fizičku utehu, već i duhovnu snagu, prepunjujući srce verom i nadom. Savet starca Filoteja nas podseća da u svakodnevnim brigama i izazovima ne smemo zaboraviti snagu Božje prisutnosti, koja je uvek tu da nas vodi i isceli kroz svetlost Krsta i molitve.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Kada se reči izgovaraju mehanički i bez unutrašnje pažnje, pouka starca Ilije Optinskog otkriva kako jedan jednostavan duhovni početak može da promeni smisao molitve i odnos čoveka prema svakodnevici.
Među vernim narodom koji je primio blagoslov sa Svete Gore otvorilo se pitanje pravilnog ophođenja prema osveštanoj trakici, a sveštenici iznose pojašnjenje u skladu sa crkvenom praksom.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.