U teškim trenucima bolesti, po rečima monaha sa Svete gore, ovaj duhovni čin može doneti mir i isceljenje, a roditelji i bake mogu pružiti duhovnu snagu i utehu svojoj porodici, podsećajući na snagu Božje milosti.
Kada se suočavamo sa nedaćama koje pogađaju naše najbliže, mudri saveti duhovnih velikana mogu biti svetlo koje nas vodi kroz tame naših briga. Reči starca Filoteja Zervakosa, čije ime osveženo duhovnom snagom i mudrošću, pružaju nam dubok uvid u to kako roditelji mogu pružiti utehu i pomoć svojoj oboleloj deci kroz jednostavne, ali duboko duhovne činove.
Kada je zdravlje naše dece ugroženo, starac Filotej savetuje roditeljima da upotrebe vatu umočenu u ulje iz kandila koje gori pred ikonama. Ova sveta vatra simbolizuje Božju prisutnost i milost, i sa njom treba pomazati čelo i lice deteta, krstoliko, kao znak Božje zaštite i blagoslova.
PrintscreenYouTube/Erythraios
Starac Filotej
- Kada deca imaju zdravstvenih tegoba, uzmite vatu, umočite je u kandilo koje imate pred ikonama i pomazujte detetu čelo i lice, krstoliko, govoreći sledeće stihove tropara: "Krst je čuvar vaseljene, krst je ukras Crkve, krst je carevima sila, krst je vernima utvrđenje, krst je angelima slava, a demonima rana."
Ove reči, upisane u srce i mislima, donose mir i snagu, podsećajući nas na božansku moć krsta koji štiti i isceljuje. Takođe, po rečima starca Filoteja treba izgovoriti stihove tropara koji govore o spasenju i besmrtnosti: "Iskupio si nas prečasnom Krvlju svojom od kletve zakonske; na krstu prikovan i kopljem proboden, izlio si besmrtnost ljudima, Spasitelju naš, slava tebi.“
Kada je prisutan sveštenik, on ima privilegiju da "zakrsti" dete, koristeći svoje molitve i blagoslove. Međutim, u njegovom odsustvu, roditelji ili bake imaju duhovnu vlast da obave ovaj čin, ali isključivo u odnosu na svoju decu ili unuke, u duhu ljubavi i zaštite..
- Kad ima sveštenika, on će ih zakrstiti i izgovoriti molitve. Kada nema, otac ili majka imaju vlast nad svojom decom, mogu da 'zakrste' svoju decu – ali samo svoju decu. Isto važi i za bake u odnosu na unuke - govorio je starac Filotej, poznat po svojoj duhovnoj dubini i monaškoj posvećenosti.
Shutterstock
Manastir Sveti Pantelejmon u kom je starac Filotej proveo većinu svog monaškog života
Većinu svojih monaških dana proveo je na Svetoj gori kao dugogodišnji monah Manastira Sveti Pantelejmona, gde je stekao duboko duhovno iskustvo. Pored toga, boravio je i na drugim mestima na Svetoj Gori, pružajući duhovne pouke i pomažući drugima u njihovom duhovnom napredovanju.
Ovi jednostavni, ali duboko duhovni postupci, ne samo da pružaju fizičku utehu, već i duhovnu snagu, prepunjujući srce verom i nadom. Savet starca Filoteja nas podseća da u svakodnevnim brigama i izazovima ne smemo zaboraviti snagu Božje prisutnosti, koja je uvek tu da nas vodi i isceli kroz svetlost Krsta i molitve.
U liturgiji pred vernicimaNa liturgiji, poglavar SPC govorio je o Hristovom smirenom dolasku, opasnostima spoljašnje pobožnosti i zamci prilagođavanja vere sopstvenim merilima.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
U pravoslavnom kontekstu, koren ovog izraza povezuje se sa grčkom rečju hagios, što znači sveti, kao i sa izrazom Hagion Oros, jednim od najvažnijih duhovnih središta pravoslavlja.
Od Velikog ponedeljka 6. aprila do Vaskrsa vodi kroz bogosluženja, molitvu i ličnu pripremu – vodič šta je važno, kada otići u hram i kako se pripremiti za Pričešće u danima najveće duhovne težine.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ovo dirljivo svedočanstvo o isceljenju pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice otkriva kako su vera, molitva i tišina manastira postali spas jači od svih prognoza lekara.
U razgovoru za religija.rs, ovaj svetogorac govori o vekovnoj tradiciji hrišćanske ljubavi i molitve koje kroz monaške proizvode, uz blagoslov, donose blagodat za dušu i telo.
Prepodobni Porfirije Kavsokalivit kanonizovan 2013. godine, ceo svoj ovozemaljski život posvetio je molitvi, skromnosti i čudesnim iscelenjima, a njegova duhovna mudrost i danas inspiriše vernike širom pravoslavnog sveta.
Brojna su čuda koja je donela ikona Bogorodice Trojeručice, od njenog nastanka do današnjih dana, a najveće je zabeležio Sveti Jovan Damaskin, kome je odsečena ruka isceljena dok se molio pred ovom relikvijom.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
U pravoslavnom kontekstu, koren ovog izraza povezuje se sa grčkom rečju hagios, što znači sveti, kao i sa izrazom Hagion Oros, jednim od najvažnijih duhovnih središta pravoslavlja.
Od Velikog ponedeljka 6. aprila do Vaskrsa vodi kroz bogosluženja, molitvu i ličnu pripremu – vodič šta je važno, kada otići u hram i kako se pripremiti za Pričešće u danima najveće duhovne težine.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.