Zaboravljena tradicija iz 19. i 20. veka krije duboku simboliku: od sećanja na Kosovo do priča o porodičnoj žrtvi i nepokolebljivoj veri, svedočanstva ministarke Vesne Bratić osvetljavaju značaj crnog vela kao mosta između lične sreće i kolektivne svesti.
Malo je pozndato da je u srpskim zemljama crni veo bio je deo venčane tradicije tokom 19. i ranog 20. veka, posebno u ruralnim sredinama među pravoslavnim stanovništvom. Ova praksa, danas zaboravljena, imala je duboko ukorenjenu simboliku.
Crna boja u pravoslavlju predstavlja smirenje, pokornost i ozbiljnost, dok je crni veo bio izraz spremnosti mlade da prihvati odgovornost braka, ali i simbol nacionalne tuge zbog istorijskih tragedija, poput gubitka Kosova. Ovaj veo bio je most između lične sreće i kolektivne svesti naroda, podsećajući da je svaki trenutak radosti prožet i sećanjem na prošlost.
Ovaj običaj osvetljava i priča ministarke prosvete, nauke, kulture i sporta Crne Gore, dr Vesne Bratić, kroz sećanje na njenu prabaku i porodičnu istoriju ispunjenu ljubavlju, žrtvovanjem i ponosom:
- Bakin nevestinski veo, crn, bio je stalno predmet mog interesovanja dok sam bila dete. "Zašto, bako, sve mlade imaju beli veo, a vi crni? To nije normalno." "Jeste, sine, to mi (korotujemo) tugujemo za Kosovom."
Vlada Crne Gore / Shutterstock
Ta jednostavna rečenica otkrila je dublju istinu o snazi vere i ljubavi u tradiciji naroda. Ministarka je dalje osvetlila porodične priče koje su oblikovale njen identitet, dajući širi kontekst simbolici crnog vela:
- Prabaka je bila iz, za tadašnje uslove, ekstremno bogate (i danas ugledne) kuće Janka Šekarića, ali je, verna ljubavi, pošla za čestitog, i ne tako bogatog Jakova. Ako me pamćenje dobro služi, rodbini njena odluka nije bila sasvim po volji. Ali žene, Mirušanke, Starohercegovke odlučuju srcem. I ne greše - napisala je ministarka dalje na društvenim mrežama, iznoseći deo svoje porodične istorije. Ministarka dalje piše:
- Pradeda Jakov Jaramaz, oficir kralja Nikole, nosilac devet medalja, među kojima su Obilićeva medalja i Karađorđeva zvezda, stigao je u borbama čak do Bugarske... Umro je mlad, kao i njegova supruga.
Priča o njenom dedi, koji je zbog vere i ljubavi prema tradiciji odbacio ordenje i privilegije, otkriva nepokolebljivu duhovnu snagu koja je bila utkana u živote njenih predaka:
- Deda je bio učesnik NOB-a. Nekomunista. Neke mu se stvari nisu dopadale. Drugovi su ga 'uljudno zamolili da ubedi svoju majku udovicu' da više ne slavi Svetog Ignjatija Bogonosca. Deda je imao nekakve ordene, oficirske značke i širite, uslove za boračku penziju, i ljut kao živa vatra (ranjavan više puta), u trenutku je sve pobacao i svega se odrekao. Sve za Hrista, Hrista ni za šta - ističe dr Vesna Bratić.
Vlada Crne Gore
Ministarke prosvete, nauke, kulture i sporta Crne Gore dr Vesne Bratić
- I moji hercegovački preci (neke nisam stigla ni da upoznam jer... kula Fazlagića) sa posttraumatskim stresnim sindromom usadili su u mene tri velike ljubavi – ljubav prema pravoslavnoj crkvi, prema srpstvu i prema Crnoj Gori, onoj iz bakinih priča, blistavoj, nepokornoj, gorštačkoj, gde rastu same lepotice i brkati, zgodni gorštaci. Ova moja ljubav rođena je iz ljubavi prema dvoje divnih duša sa slike levo. I to trojstvo je za mene spleteno u jedno, niko mi ga ne može oduzeti, kao ni ljubav prema ovim čestitim ljudima, mučenicima, pregalačima, istinskim starinskim Crnogorcima. Neki bi rekli Starohercegovcima. Ne sporim - istakla je ministarka.
Ove reči i slike svedoče o dubokoj povezanosti s precima, o ljubavi i poštovanju prema njihovim žrtvama i idealima. Crni veo, koji je ministarka stavila na glavu svoje bake pre nego što je otišla u Raj, simbolizovao je više od tuge – bio je izraz duhovne postojanosti i večne veze s korenima.
- Neko će reći da iz mene provejava dinarska patetika. Ali ja sam ponosna na sve dinarsko u sebi, pa i na tu epsko-mitomansku patetiku. Ponosna sam na svoje pretke i imam na koga.
Ovo podsećanje na jedan stari običaj, ujedno je i podsećanje na snagu vere, ljubavi i tradicije koja nas oblikuje i povezuje sa onima koji su pre nas hodili ovom zemljom. Crni veo, iako nestao iz upotrebe, ostaje simbol duboke duhovne ozbiljnosti i poštovanja prema prošlosti.
Posle praznične liturgije u Župskom manastiru, episkop budimljansko-nikšićki krstio je Kseniju Ostojić, potom je osveštao slavske darove, a u svojoj nadahnutoj besedi osvrnuo se na aktuelna dešavanja u eparhiji u kojoj služi.
Užas koji je potresao ceo region – Aco Martinović ubio 12 ljudi, među njima i dvoje dece. Mitropolit crnogorsko-primorski pozvao na molitvu za stradale, ranjene i obnovu mira.
U krvavoj tragediji na Cetinju ugašeno je 12 života, među kojima su i deca. Mitropolit mileševski Atanasije poziva na molitvu, pružajući reči saučešća i podrške porodicama nastradalih.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Antonija Velikog po starom, i Sabor Svetih Tri Jerarha po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svete Martine i Svete Hijacinte Marescoti, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
U razgovoru sa apostolskim nuncijem Luiđijem Bjankom u Beogradu, poglavar SPC govorio je o pritiscima, zabranama i pokušajima da se izbriše duhovni i istorijski identitet Srba na Kosovu i Metohiji.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
U Galičniku se svake godine oko Petrovdan odigrava jedinstvena pravoslavna svadba, sa drevnim ritualima, pesmama i jahanjem, kakvi se retko gde mogu videti.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Tokom krštenja beogradskog studenta 1980. godine, na njegovoj glavi se, pred svedocima i objektivom, pojavio neobičan znak - događaj koji se i danas pamti kao jedno od najupečatljivijih svedočenja sa Svete gore
Dok su zvona pozivala na prazničnu radost, nevidljiva ruka je pokušala da preseče vezu između Crkve i vernog naroda: organizovana akcija na mreži otvorila je pitanje ko bira upravo svetinje kao metu i zašto.
Pečeni krompir sa sirom koji spaja porodicu - recept za starinsko jelo koje su bake pripremale u danima kada Crkva ne propisuje post, idealno za brze i zasitne ručkove kod kuće.