Zaboravljena tradicija iz 19. i 20. veka krije duboku simboliku: od sećanja na Kosovo do priča o porodičnoj žrtvi i nepokolebljivoj veri, svedočanstva ministarke Vesne Bratić osvetljavaju značaj crnog vela kao mosta između lične sreće i kolektivne svesti.
Malo je pozndato da je u srpskim zemljama crni veo bio je deo venčane tradicije tokom 19. i ranog 20. veka, posebno u ruralnim sredinama među pravoslavnim stanovništvom. Ova praksa, danas zaboravljena, imala je duboko ukorenjenu simboliku.
Crna boja u pravoslavlju predstavlja smirenje, pokornost i ozbiljnost, dok je crni veo bio izraz spremnosti mlade da prihvati odgovornost braka, ali i simbol nacionalne tuge zbog istorijskih tragedija, poput gubitka Kosova. Ovaj veo bio je most između lične sreće i kolektivne svesti naroda, podsećajući da je svaki trenutak radosti prožet i sećanjem na prošlost.
Ovaj običaj osvetljava i priča ministarke prosvete, nauke, kulture i sporta Crne Gore, dr Vesne Bratić, kroz sećanje na njenu prabaku i porodičnu istoriju ispunjenu ljubavlju, žrtvovanjem i ponosom:
- Bakin nevestinski veo, crn, bio je stalno predmet mog interesovanja dok sam bila dete. "Zašto, bako, sve mlade imaju beli veo, a vi crni? To nije normalno." "Jeste, sine, to mi (korotujemo) tugujemo za Kosovom."
Vlada Crne Gore / Shutterstock
Ta jednostavna rečenica otkrila je dublju istinu o snazi vere i ljubavi u tradiciji naroda. Ministarka je dalje osvetlila porodične priče koje su oblikovale njen identitet, dajući širi kontekst simbolici crnog vela:
- Prabaka je bila iz, za tadašnje uslove, ekstremno bogate (i danas ugledne) kuće Janka Šekarića, ali je, verna ljubavi, pošla za čestitog, i ne tako bogatog Jakova. Ako me pamćenje dobro služi, rodbini njena odluka nije bila sasvim po volji. Ali žene, Mirušanke, Starohercegovke odlučuju srcem. I ne greše - napisala je ministarka dalje na društvenim mrežama, iznoseći deo svoje porodične istorije. Ministarka dalje piše:
- Pradeda Jakov Jaramaz, oficir kralja Nikole, nosilac devet medalja, među kojima su Obilićeva medalja i Karađorđeva zvezda, stigao je u borbama čak do Bugarske... Umro je mlad, kao i njegova supruga.
Priča o njenom dedi, koji je zbog vere i ljubavi prema tradiciji odbacio ordenje i privilegije, otkriva nepokolebljivu duhovnu snagu koja je bila utkana u živote njenih predaka:
- Deda je bio učesnik NOB-a. Nekomunista. Neke mu se stvari nisu dopadale. Drugovi su ga 'uljudno zamolili da ubedi svoju majku udovicu' da više ne slavi Svetog Ignjatija Bogonosca. Deda je imao nekakve ordene, oficirske značke i širite, uslove za boračku penziju, i ljut kao živa vatra (ranjavan više puta), u trenutku je sve pobacao i svega se odrekao. Sve za Hrista, Hrista ni za šta - ističe dr Vesna Bratić.
Vlada Crne Gore
Ministarke prosvete, nauke, kulture i sporta Crne Gore dr Vesne Bratić
- I moji hercegovački preci (neke nisam stigla ni da upoznam jer... kula Fazlagića) sa posttraumatskim stresnim sindromom usadili su u mene tri velike ljubavi – ljubav prema pravoslavnoj crkvi, prema srpstvu i prema Crnoj Gori, onoj iz bakinih priča, blistavoj, nepokornoj, gorštačkoj, gde rastu same lepotice i brkati, zgodni gorštaci. Ova moja ljubav rođena je iz ljubavi prema dvoje divnih duša sa slike levo. I to trojstvo je za mene spleteno u jedno, niko mi ga ne može oduzeti, kao ni ljubav prema ovim čestitim ljudima, mučenicima, pregalačima, istinskim starinskim Crnogorcima. Neki bi rekli Starohercegovcima. Ne sporim - istakla je ministarka.
Ove reči i slike svedoče o dubokoj povezanosti s precima, o ljubavi i poštovanju prema njihovim žrtvama i idealima. Crni veo, koji je ministarka stavila na glavu svoje bake pre nego što je otišla u Raj, simbolizovao je više od tuge – bio je izraz duhovne postojanosti i večne veze s korenima.
- Neko će reći da iz mene provejava dinarska patetika. Ali ja sam ponosna na sve dinarsko u sebi, pa i na tu epsko-mitomansku patetiku. Ponosna sam na svoje pretke i imam na koga.
Ovo podsećanje na jedan stari običaj, ujedno je i podsećanje na snagu vere, ljubavi i tradicije koja nas oblikuje i povezuje sa onima koji su pre nas hodili ovom zemljom. Crni veo, iako nestao iz upotrebe, ostaje simbol duboke duhovne ozbiljnosti i poštovanja prema prošlosti.
Posle praznične liturgije u Župskom manastiru, episkop budimljansko-nikšićki krstio je Kseniju Ostojić, potom je osveštao slavske darove, a u svojoj nadahnutoj besedi osvrnuo se na aktuelna dešavanja u eparhiji u kojoj služi.
Užas koji je potresao ceo region – Aco Martinović ubio 12 ljudi, među njima i dvoje dece. Mitropolit crnogorsko-primorski pozvao na molitvu za stradale, ranjene i obnovu mira.
U krvavoj tragediji na Cetinju ugašeno je 12 života, među kojima su i deca. Mitropolit mileševski Atanasije poziva na molitvu, pružajući reči saučešća i podrške porodicama nastradalih.
Na jubilarnom 50. izdanju manifestacije u Beloj Vodi priznanje je pripalo mitropolitu kruševačkom, koji je govorio o lepoti, dobroti, odnosu prema Bogu i bližnjima, ali i o iskušenjima koja čoveka udaljavaju od večnih vrednosti.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Mamanta po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Nikita Got. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Žalosne, dok Jevreji danas obeležavaju četvrti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija.