Radi se o majci koja se, suočena sa najvećim bolom - gubitkom deteta koje je odlučilo da sebi oduzme život - obratila svešteniku i molila ga da se sinu održi opelo.
Nenad Gugl, profesor srpskoj jezika i književnosti je u jednom televizijskom gostovanju u emisiji "Kad anđeli spavaju", podelio priču koja se glasno čula među ljudima kao podsvesni podsetnik na smisao ljudskog života.
Radi se o majci koja se, suočena sa najvećim bolom - gubitkom sina koji je odlučio da sebi oduzme život - obratila svešteniku i molila ga da se sinu održi opelo.
Međutim, kako hrišćanska pravila nalažu da se opelo ne drži za one koji su sebi sami oduzeli život, sveštenik nije mogao ispuniti njenu želju, jer se sukobljava sa hrišćanskim načelima, već ju je posavetovao da potraži odgovor kod tadašnjeg Patrijarha Pavla.
Pročitajte još...
Printscreen/Youtube/RTS Merila vremena - Zvanični kanal
Ova majka, u potpunosti obuzeta tugom, krenula je da traži patrijarha, nadajući se da će naći olakšanje u njegovim rečima.
Čekala je patrijarha ispred Saborne crkve, gde je konačno uspela da ga sustigne. Skrhana bolom i očajem, obratila mu se jednostavnim pitanjem: "Možete li da održite opelo mom maloletnom sinu koji je počinio samoubistvo?"
Patrijarh Pavle, poznat po svojoj mudrosti i blagosti, zastao je na trenutak, i izgovorio samo tri reči: "Život je dužnost."
U tim rečima majka je osetila jasnu poruku. Shvatila je da život nije samo lična odluka ili izbor, već sveta dužnost koja nam je poverena od Boga. Ako nismo sebi dali život, ne možemo ni da ga oduzimamo.
"Život je dužnost" – ove reči Patrijarha Pavla bile su jednostavne, ali teške i pune mudrosti.
Podsećaju nas da život, sa svim svojim iskušenjima, tugama i patnjama, ima dublji smisao i da nije uvek u našoj vlasti da odlučujemo o njegovom toku.
Na Božić, u snu, upokojio se srpski kompozitor i operski pevač čije će muzičko delo „Tijelo Hristovo” zauvek ostati deo pravoslavne liturgije, inspirišući vernike širom sveta.
U uslovima hroničnog nedostatka celovitog pristupa u zaštiti zadužbina Nemanjića na prostoru Republike Severne Makedonije, postoje neki aspekti koji su ohrabrujući, ali i zabrinjavajući.
U svetlu društvenih nemira u Srbiji, mitropolit kruševački u autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, iznosi snažnu poruku o našim istorijskim nevoljama, dok iz perspektive crkvene pastve osvetljava izazove s kojima se suočava patrijarh Porfirije.
Ivana Rodić iz Instituta za transfuziju krvi Srbije rekla je da se ova akcija realizuje već nekoliko godina za redom, tri puta godišnje pod blagoslovom patrijarha srpskog Porfirija.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 30. četvrtak po Duhovima donosi priču o odluci koja je iznedrila čoveka bez mrlje pred narodom i pred Bogom, i postavlja pitanje koje i danas tiho uznemirava savest.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.