MAJČINA MOLITVA ZA ZAŠTITU DECE: Ovo su reči koje svaka majka treba da izgovori
Molitva prenosi iskrene emocije roditelja i želju da Bog bude vođa deci na životnom putu, kako bi ih sačuvao od nevolja i poroka koji se nameću.
Kada je izgubila dete, očajna majka je potražila utehu kod gruzijskog monaha, starca Gavrila, svetitelja našeg vremena. Njegova priča o Božijoj promisli dotakla je srce ove nesrećne žene, ali i hiljade vernika širom sveta.
Kada se duša pita ono što srce ne može da izdrži, rađa se jedno od najdubljih i najtežih pitanja koje čovek može postaviti – zašto Bog uzima decu? Zašto uzima mlade ljude, one čije su oči tek počele da gledaju svet, čija se imena još uče napamet, čije su stope još tihe, a osmesi čisti?
U trenucima kada roditeljsko srce ostane prazno, kada majčino naručje ostane bez deteta koje je grlilo, reči utehe deluju nemoćno. Sve što čovek tada može jeste da pogleda prema nebu i tiho, kroz suze, pita: „Gospode, zašto?“ Ovo pitanje nije novo, ali je uvek lično. U svakom veku, u svakoj kulturi, u svakom jeziku – isto pitanje, isto bolno ćutanje, isto čekanje odgovora.
Tako je i jedna majka, u naše vreme, kada su reči često prazne, potražila odgovor kod čoveka svetlosti – starca Gavrila Gruzijskog, ovovremenog svetitelja, čije se ime s poštovanjem izgovara u celom pravoslavnom svetu. Nije pošla da dobije teološku raspravu, ni knjigu utehe. Pošla je da pronađe smisao u svom bolu, da sretne Boga kroz oči onoga koji Ga je poznavao iznutra.
Starac Gavrilo, poznat po svojoj jednostavnosti i dubini, nije joj odgovorio dugim govorima. Umesto toga, ispričao joj je priču – ali ne običnu priču, već onu u kojoj se otkriva tajna Božije promisli. Reči koje slede nisu samo odgovor jednoj majci. One su oganj i balzam za svako srce koje je ikada plakalo nad dečjim grobom, nad izgubljenom mladošću.
U jednom selu, jedna verujuća žena, koja je izgubila svog jedinog sina, tužila se Bogu: Te noći imala je san: Anđeli su je odveli Gospodu i izložili Njegovom licu njene žalbe. Tada se začuo glas Gospodnji:
- Upitajte ženu šta želi.
- Vrati mi mog sina - odgovorila je žena.
- Želiš li da vidiš svoje dete? - upita Gospod.
- Majka sam, naravno da želim - odgovori ona kroz suze.
- Pokažite joj njeno dete - zapovedi Gospod.
Dovedoše dete i majka se obradova.
- A sada, šta Mi tražiš? - reče joj Gospod.
- Zašto si ga uzeo? - ponovo se požali žena.
Tada Gospod zapovedi Anđelima:
- Pokažite joj šta bi njen sin učinio da ga nisam uzeo Ja.
- I odjednom, kao na filmu, žena vide strašne grehe koje bi njen sin počinio, a zatim ognjeve pakla!
- Vratite ga nazad u raj! - poče da plače i moli Gospoda majka.
- Gospod zapovedi i dete bi vraćeno u raj, a ženi reče:
- Zbog tvoje dobrote i tvoje ljubavi uzeh tvog sina k Sebi. Ne misli da Ja ne znam koga i kada treba da uzmem.
Ova priča ne daje odgovor koji bi razumeo um. Ona daje mir koji oseća srce. Bog ne uzima zato što kažnjava, već zato što zna. On vidi put koji mi ne vidimo. Neko ode iz života ranije ne zato što ga je Bog ostavio, već zato što ga je zaštitio.
U svakom bolu postoji prostor za susret sa Njim. U svakoj izgubljenoj mladosti, u svakom prerano ugašenom životu – Bog ostaje prisutan. I kada ćuti – On zna. A kada odgovori, odgovori poput ovog, kroz usta starca Gavrila, menjaju tugu u svetlost i suze u molitvu.
Jer, za Boga niko nije prerano otišao. Molitva prenosi iskrene emocije roditelja i želju da Bog bude vođa deci na životnom putu, kako bi ih sačuvao od nevolja i poroka koji se nameću. Starac Jefrem iz skita Svetog Andreja objašnjava šta dušu očekuje u presudnih četrdeset dana nakon upokojenja. Radi se o majci koja se, suočena sa najvećim bolom - gubitkom deteta koje je odlučilo da sebi oduzme život - obratila svešteniku i molila ga da se sinu održi opelo. Otac Milan savetuje roditeljima da objasne deci razliku između građanskog vaspitanja i veronauke, naglašavajući da veronauka ne uči samo moralu, već i duhovnim vrednostima i spasenju.
U ovom mestu niko osim mene nije verujući. A Ti si uzeo moje dete.Zašto?

Za Njega, svi dolaze tačno onda kada je duša spremna za večnost.
MAJČINA MOLITVA ZA ZAŠTITU DECE: Ovo su reči koje svaka majka treba da izgovori
„DUŠA KOJA NAPUŠTA TELO IZLAZI KROZ USTA“: Svetogorski monah Jefrem detaljno otkriva put nakon smrti
MAJKA ZAMOLILA PATRIJARHA PAVLA DA ODRŽI OPELO ZA NJENOG SINA KOJI SE UBIO: Poglavar SPC izgovorio samo tri reči
KAKO DETETU OBJASNITI KO JE BOG? Savet sveštenika o važnom izboru đaka - veronauka ili građansko vaspitanje
Prilikom intervjua, u emisiji "Dok anđeli spavaju", ovaj duhovnjak je ispričao neverovatnu uspomenu iz detinjstva, koja ga je odvela do još neobičinjeg saznanja - da anđeli govore kroz decu.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
Beseda vladike žičkog Stefana iz 1980. pred praznik očeva postavlja pitanje koje ne zastareva: da li deca odrastaju uz primer vere ili samo uz običaje bez sadržaja.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 30. četvrtak po Duhovima donosi priču o odluci koja je iznedrila čoveka bez mrlje pred narodom i pred Bogom, i postavlja pitanje koje i danas tiho uznemirava savest.
Čovek, zaslepljen emocijama, često vidi samo ono što gubi, a ne i ono što gubitkom dobija.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.
U besedi za petak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razlikovati površno znanje koje obmanjuje od istinske mudrosti koja osvetljava srce i oblikuje duh.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Antonija Velikog po starom, i Sabor Svetih Tri Jerarha po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svete Martine i Svete Hijacinte Marescoti, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Jedna jednostavna gesta saosećanja otkriva ko zaista nosi Gospoda u srcu, dok spoljašnje obaveze bez ljubavi ostaju prazne.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.