"BOLEST DOLAZI OD MUKE KOJU SKRIVAŠ"! Sveti Sava je tvrdio da se zdravlje može vratiti na više načina, a jedan je da se udara o zemlju!
U hrišćanskom učenju, bolest može biti i posledica duhovnih slabosti, greha ili udaljenosti od Boga.
Bog ne šalje bolest da bi čoveka kaznio, već mu, kroz nju, često daje priliku za duhovno buđenje, pokajanje i preobražaj.
Prema pravoslavlju, bolest nije slučajnost, niti nužno kazna za lični greh. Ona je prvenstveno posledica duhovnog pada čovečanstva - trenutka kada je čovek, po biblijskom predanju, izgubio neposrednu zajednicu s Bogom. Time je u svet ušla smrt, patnja i kvarljivost, pa i bolest, kao deo opšte ljudske sudbine.
Pravoslavlje uči da je čovek stvoren za život, ali da je kroz slobodu mogao da bira i put odvajanja od Tvorca. Bolest se, u tom smislu, vidi kao posledica toga udaljavanja, a ne kao Božja kazna. Bog ne šalje bolest da bi čoveka kaznio, već mu, kroz nju, često daje priliku za duhovno buđenje, pokajanje i preobražaj.
U ličnom životu vernika, bolest može biti i put očišćenja, način da se sagleda dubina duhovne potrebe za Bogom. Takođe, ona postaje mesto susreta sa sopstvenim ograničenjima i prilika da se vera produbi, a smisao života sagleda iz drugačije perspektive.
Zato, u pravoslavlju se bolest ne slavi, ali se ni ne odbacuje kao besmislena. Ona se prihvata kao deo tajne ljudske egzistencije, kroz koju čovek može, paradoksalno, postati celovitiji - ne samo telesno, već i duhovno.
Starac Tadej je govorio da je uzrok bolesti "misleni pad" i da čovek može i sam sebe da izleči.
"Bolesti dolaze zbog mislenog pada. Čovek treba da bude svoj lekar. Ako nije miran, tih unutra, onda mu zalud svi lekovi i najbolji lekari".
U hrišćanskom učenju, bolest može biti i posledica duhovnih slabosti, greha ili udaljenosti od Boga.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Ćutanje nije odsustvo reči, već prisustvo smisla.
Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik
Gospod želi, a i mi želimo da budemo krotki i smireni, jer ona duša koja je krotka i smirena ona zrači plemenitost i dobrotu.
Iako su neki pokušali da pripišu čudo Svetom Đorđu, kome se i muslimani mole, hodža je bio uveren da je snaga krsta izlečila njegovu ćerku.
Ako je moguće gladnoga da nahrane, žednoga da napoje i sa svima da budu u dobrim odnosima što do njih stoji, govorio je starac Tadej o porodici koja je Bogu mila.
Kako pronaći smisao u patnji i prihvatiti oboljenje kao deo Božijeg plana? Iguman Manastira Podmaine otkriva zašto je važno smiriti srce, osloniti se na veru i kroz iskušenja pronaći put do Hrista.
U besedi o "slovesnom mleku" Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači hraniti srce Hristovim rečima i kako jedino takva duhovna ishrana vodi čoveka ka večnom spasenju.
Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira.
Život Svetog Nektarija Eginskog bio je ispunjen lažima i progonima, ali je ostao smiren i radostan – danas njegove pouke pomažu svima koji se bore s padovima i očajanjem.
Bez ikakvih preterivanja - upotrebe jakih parfema i naglašavanja odeće koju nosimo, kako muškarci tako i žene.
Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira.
Donosimo vam 21 citat iz Talmuda o ljudskoj prirodi.
Odrasla u porodici južnjačkih baptista u gradu Rome (Džordžija), Klodet nije imala podršku za svoje duhovne težnje.
Bez ikakvih preterivanja - upotrebe jakih parfema i naglašavanja odeće koju nosimo, kako muškarci tako i žene.
Donosimo vam 21 citat iz Talmuda o ljudskoj prirodi.
Bez ikakvih preterivanja - upotrebe jakih parfema i naglašavanja odeće koju nosimo, kako muškarci tako i žene.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.