NJOJ SE ISUS PRVOJ JAVIO KAD JE VASKRSAO! Ko je bila Marija Magdalena - BLUDNICA ILI SVETICA!
Najpouzdanije svedočanstvo o životu Marije Magdaline daje nam Sveto Jevanđelje, pogotovo što sva četvorica jevanđelista obraćaju pažnju na nju.
Bog nas kroz ljude podučava.
Čovek je, po svojoj prirodi, socijalno biće. Rođeni smo da budemo jedni uz druge – da delimo reči, tišine, osmehe i suze. Bez obzira na to koliko ponekad težimo samoći, čoveku je potreban čovek. Nisu svi ljudi koje srećemo tu da nas usreće – ali ni oni koji nas razočaraju nisu greška. I oni su deo šire slike koju ne vidimo odmah, ali koju Bog pažljivo oslikava svakim susretom, svakom emocijom.
U svetu u kom često idealizujemo međuljudske odnose, zaboravljamo da su i razočaranja – lekcije. Neko dolazi u naš život kao svetlost, neko kao senka. I jedno i drugo su neophodni da bismo prepoznali šta nas istinski ispunjava, ali i da bismo postali otporniji, mudriji, dublji.
Božji plan nije uvek put posut ružama. Ponekad nam pošalje ljude koji nas povrede ne zato što želi da patimo, već zato što zna da ćemo kroz tu bol rasti. Rane koje zadobijemo u tim odnosima često postaju mesta gde svetlost najjače prodre. Tamo gde boli – tamo i isceljenje najviše vredi.
Ne možemo birati sve ljude u svom životu. Ali možemo birati da učimo iz svakog susreta. Jer i loši odnosi imaju svoju svrhu – da nas nauče da cenimo dobre. Da nas podsete koliko je dragoceno imati nekog iskrenog uz sebe. I da nas, na kraju, vode ka onome što smo oduvek tražili – mir sa sobom i sa svetom.
Bog nas kroz ljude podučava. Neko je poslat da bude blagoslov, neko da bude izazov. A sve su to putevi ka sopstvenoj celovitosti. Jer bez drugih – ne bismo ni znali ko smo.
Starac Emilijan je govorio da se na ljude, kakvi god bili, nikad ne treba žaliti.
"Onaj ko se žali na ljude oko sebe strada zato što ne razume da su oni pored kojih živi upravno ono što mu je potrebno za isceljenje".
Najpouzdanije svedočanstvo o životu Marije Magdaline daje nam Sveto Jevanđelje, pogotovo što sva četvorica jevanđelista obraćaju pažnju na nju.
Ljubav nije samo emocija, već pokretač života, smisao postojanja i temelj svakog zdravog odnosa, bilo da je reč o porodici, prijateljstvu, partnerstvu ili zajednici.
Svetac je posečen 362. godine.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
Briga je postala stalni saputnik savremenog čoveka, tiha senka koja ga prati i danju i noću.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
U jednoj od svojih pouka veliki ruski podvižnik i duhovnik ističe da ništa ne može zameniti smirenje i objašnjava kako ono oblikuje dušu prema Božjem daru.
Kako su reči zapisane vekovima pre Hrista dobile svoje mesto u Njegovom životu, stradanju i smrti - i zašto ta veza i danas izaziva nelagodu kod onih koji je uporno zaobilaze.
Crkva gleda na razvod kao na krajnju meru i apeluje da se problemi u braku rešavaju.
Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.