"SVAKI DAN JE MALI ŽIVOT, ČOVEK SE POŠTUJE DOK JE ŽIV" Ove mudre reči patrijarha Pavla danas odjekuju jače nego ikad
Mudrosti blaženopočivšeg poglavara Srpske pravoslavne crkve su vanvremenska riznica znanja.
Iza nametnutih moralnih vrednosti isijava istinski savet svojevremenog duhovnog vođe - kog Srbi ne zaboravljaju ni 16 godina od njegovog upokojenja.
Patrijarh Pavle je duhovni kompas srpskog naroda, a u vremenima koja dolaze ljudi se sve više okreću svetlosti njegovih beseda.
Iza nametnutih moralnih vrednosti isijava istinski savet svojevremenog duhovnog vođe - kog Srbi ne zaboravljaju ni 16 godina od njegovog upokojenja.
U vremenu kada je materijalno, makar privremeno, potisnulo duhovno, a potreba za ushićenjem veštački se održava maničnom kupovinom, savet patrijarha Pavla ostaje neprocenjiv dar, koji podseća na prave vrednosti koje žive u nama kroz pobožnost, milosrđe, lepu reč i nenametljivost - vrednosti koje ne plaćamo novcem, a nemaju cenu.
Njegova beseda o blaženstvu i sreći, tj. njihovom razgraničenju - podsetnik da blagostanje u nama postoji, ali je potrebno da ga otkrijemo i negujemo.
- Blaženstvo nije isto što i sreća. Sreća je nešto što pripada ovome svetu i često ne zavisi od nas. Svi mi želimo da budemo srećni... Blaženstvo - to je nešto drugo. To je u našim rukama. Čovek može biti blažen i kada je bolestan. Može biti blažen i u zatvoru. Čak i kada ga vode na giljotinu i tada može biti blažen.
- Blaženstvo zavisi od čoveka, od unutrašnjeg stanja njegovog srca. Upravo tim putem se postaje svet.
Objasnio je da praćenjem zapovesti, koje naizgled deluju kao nešto što je teško i neizvodljivo mi idemo putem koji nam je od Boga namenjen.
- Kada ispunjavamo Božije zapovesti - koje nisu teške, već su lake, mi se približavamo blaženstvu. A kroz blaženstvo približavamo se Bogu.
Mudrosti blaženopočivšeg poglavara Srpske pravoslavne crkve su vanvremenska riznica znanja.
Njegova sposobnost da se obraća ljudima u svim prilikama, kako u dobrim, tako i u teškim vremenima, ostavila je dubok trag.
Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle.
Kao znak zahvalnosti, svog sina je nazvala Pavle, u njegovu čast.
Pouka koju treba da primenimo, i na taj način olakšamo sebi um od nepotrebnih opterećenja.
U današnjem vremenu, kada je sve dostupno, lako zamenljivo i često bez istinske vrednosti, patrijarh Pavle nas vraća korenima.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Njegovi citati se svakodnevno i neprestano traže na različitim mestima - od članaka na internetu preko starih časopisa...
U besedi za 19. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o sili koja ne pripada ni vremenu ni prostoru, već večnosti.
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatoustog mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje.
Sveti oci upozoravaju, a medicina objašnjava: kako razlikovati pravu duhovnu viziju od opasne iluzije.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Svetinja u Mrtvici, stara više od 15 vekova, našla se na ivici uništenja kada je osumnjičeni B. D. zapalio ikonostas i bogoslužbene knjige. Vernici su hrabro reagovali i sprečili katastrofu, a manastir je i ovog puta odoleo zlu.
Ovaj tradicionalni kolač, nekada nezaobilazan na prazničnim trpezama, spaja tanke kore, domaći pekmez od šljiva i orahe u savršen spoj ukusa - brzo i lako se priprema, baš kao što su ga radile naše bake.
U trci za što više, mnogi ni ne primete kada im novac prestane da bude sredstvo, a postane – gospodar.