Iguman Мanastira Tumane Dimitrije Plećević ispričao је manje poznat detalj u vezi s ikonom, prepričavajući jedan neizvestan trenutak u istoriji manastira koji zovu "Ostrog na Dunavu".
Čudotvorna ikona Majke Božije Kurskaja potiče iz jednog manastira iz okoline grada Kurska u Rusiji. Predanje koje je od ruskih monaha do danas ostalo prisutno među žiteljima manastira i narodom govori da je prilikom nemira tokom oktobarske revolucije jedan manastir u okolini Kurska do temelja spaljen.
Monasi koji su pošli ka Srbiji u njegovim ruševinama su pronašli netaknutu ikonu Majke Božije. Poneli su je sa sobom i kao veliku svetinju doneli su je u Miljkov manastir, gde je boravila sve do 1936.
Da li ste bili u manastiru Tumane?
Vladimir Lukić
Anketa
Kada je Miljkovsko bratstvo premešteno u Manastir Tumane 1936. godine, sa sobom su doneli i čudotvornu ikonu Bogorodice, smestivši je u kapeli Pokrova Presvete Bogorodice u novom tzv. ruskom konaku.
Čuda, koja se vezuju za ikonu Bogorodice Kurske
Od posebnog je značaja spomenuti slučaj, kada je šezdesetih godina 20. veka ona ukradena, u nameri da kao relikvija i starina bude prodata na zapadu. Vagon u koji je bila smeštena se iz nepoznatih razloga zapalio i u njemu je sve izgorelo, pa čak i jedan od dvojice ljudi, koji su ikonu ukrali. Zaprepašćen događajem, drugi saučesnik vratio je neoštećenu ikonu u manastir.
Ovo je čudotvorna ikona Manastira Tumane
Kasnije je i sam zavšio život pod misterioznim okolnostima. Drugi zabeleđen slučaj, dogodio se pred početak i u toku rata u Bosni i Hrvatskoj. Tada je više puta od strane sveštenika, monahinja i vernoga naroda bilo primećeno, da je Majka Božija pomerala ruku na ikoni i spuštala je ispod srebrnog okova, a potom nakon izvesnog vremena vraćala na svoje mesto.
Sveta ikona čuvana je u kapeli Manastira Tumana sve do 2010, kada je, po blagoslovu episkopa braničevskog Ignatija, preneta u manastirsku crkvu i smeštena u tron. Pred njon gori neugasivo kandilo i narod joj sa velikim usrđem pritiče, moleći blagoslov Bogomajke.
Umalo nije bila odneta iz Tumana
Miloš Škrbić
Iguman manastira Tumane - otac Dimitrije
Iguman Manastira Tumane - Dimitrije Plećević je ispričao manje poznat detalj u vezi ove ikone, prepričavajući jedan neizvestan trenutak u istoriji manastira koji zovu "Ostrog na Dunavu":
- Kada smo se doselili u Tumane, zatekla nas je neprijatna vest da su sestre ponele sa sobom Čudotvornu ikonu Bogorodice. Sa blagoslovom vladike! Bili smo u šoku. Ali najstrašnije od svega bio je jasan osećaj
da je blagoslov Majke Božije napustio Tuman.
- Odlučno smo nastupili. Ili se ona vraća na svoje mesto ili mi idemo! Nakon teških pregovora vraćena je posle 24 časa. Tmina koja se nadvila je nestala. Blagodat se vratila sa ikonom. Neka i ovo svedočenje bude prilog njenoj čudesnoj povesti!
Ikona je urađena u rusko-vizantijskom stilu, pripada tipu vladimirske ikone i pretpostavlja se da potiče sa kraja XVIII ili početkom XIX veka.
Lik Bogorodice i Bogomladenca izuzetno su lepo oslikani, kao i okov neobične lepote.
Na njoj su do danas vidna oštećenja, nastala tokom vekova i usled mnogih progona i ratnih događanja.
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
Počajevska ikona Presvete Bogorodice, koja se nalazi u zapadnoj Ukrajini, stekla je status čudotvorne nakon brojnih isceljenja i spasenja, koja se vezuju za nju.
Hrišćani, a naročito pravoslavci, veruju da su iskrene molitve upućene Majci Božijoj one koje se najbrže ostvaruju. Bogorodica je Hristu najbliža, te zato njene reči imaju veoma veliku moć i Sin ispunjava.
Ime je dobila u 8. veku. U to vreme se pojavila ikonoboračka jeres, a jedan od njenih najvećih protivnika je bio Jovan Damaskin. Zato što je pisao protiv ikonoborstva, odsečena mu je desna ruka.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, katiheta Branislav Ilić objašnjava smisao, nastanak liturgije pređeosvećenih darova i razliku u odnosu na nedeljno i praznično bogosluženje.
U manastiru Suvodol služeno je opelo dugogodišnjem nastojatelju kome su se vernici oprostili uz molitvu i sećanja na skroman i predan put koji je ostavio dubok trag u narodu i manastirskoj obitelji.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, katiheta Branislav Ilić objašnjava smisao, nastanak liturgije pređeosvećenih darova i razliku u odnosu na nedeljno i praznično bogosluženje.
Sreda prve sedmice Velikog posta donosi besedu Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog u kojoj poslednji trenuci Isusa Hrista otkrivaju tajnu večnog mira i nadu koja ne prestaje, čak i kada sve izgleda izgubljeno.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Meletija po starom i Svetog Tarasija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Viktorina, dok su muslimani u mesecu ramazanu, a u judaizmu nema velikog verskog praznika.
Strah od sopstvene dubine mnoge udaljava od mira, ali duhovno iskustvo pokazuje da se upravo iza unutrašnje borbe krije put ka isceljenju i blagodat koja menja čovekov život.
U razgovoru koji je zapisao Sergej Nilus, optinski starac dao je neobično jednostavno molitveno pravilo i poručio da se vernik ne boji nečistih napada, jer onaj ko se drži psalama i molitve zadobija sigurnost koju strah ne može da slomi.