Stihovi posvećeni Svetoj Mariji Magdaleni, prvoj svedokinji Hristovog Vaskrsenja, otkrivaju duboku tugu, beznadežnu potragu i čudesni susret koji je rasvetlio tamu.
U narodu poznata kao Blaga Marija, Sveta Marija Magdalena zauzima posebno mesto u hrišćanskom predanju i pravoslavnoj pobožnosti. Njena ličnost, duboko ukorenjena u Jevanđelju, ostaje simbol iskrene i potresne ljubavi prema Hristu, ali i prve blagovesti o Njegovom Vaskrsenju. Na dan njenog praznika, koji Pravoslavna crkva proslavlja 4. avgusta po novom, odnosno 22. jula po starom kalendaru, podsećamo se i na pesmu koju joj je posvetio sveti vladika Nikolaj Velimirović, jedan od najdarovitijih pesnika srpske duhovne književnosti.
Printscreen/Facebook
Vladika Nikolaj Velimirović
Pesma vladike Nikolaja: Liturgija u stihu
Pesma, jednostavno naslovljena i bez umetničke pompe, ali prožeta duhovnim nabojem, donosi jedan od najpotresnijih trenutaka iz Novog zaveta – susret Marije Magdalene sa Vaskrslim Hristom. Vladika Nikolaj u stihovima prepliće tugu i svetlost, suze i nadu, tamu i Vaskrsenje. On ne piše samo pesmu – on liturgijski peva, molitveno slavi i pastirski poučava.
Pesma vladike Nikolaja o Svetoj Mariji Magdalini
Wikipedia
Sveta Marija Magdalina
U crnu se tugu zavi Magdalina
Zbog krvave smrti Božijega Sina.
Tuga je ljubavi najgorčija tuga,
Ona u svet nema utehe ni druga,
Suze joj uteha, a bol drug jedini,
Svet se u mrak zavi svetoj Magdalini.
Slabi stvor čovečji, svetlosti iskaše,
Marija po mraku bez nade pipaše.
Njegov grob joj svetlost – no, gle, i grob prazan!
– Ukrađen, mišljaše, nag i nepomazan!
Zaplaka se gorko, nikad kraja plaču,
U tom glas čoveka pokraj sebe začu:
– Ženo, zašto plačeš, reci: koga tražiš?
– Koga tražim, pitaš? Želiš da me blažiš!
Ako si ga uzeo, reci, gde ga metnu!
Pogleda je Isus, plačevnu i setnu,
Pa je zovnu glasom slađosnim: Marija!
U srcu Marijnom svetlost se zasija
O poznati glase, slašću nenadmašni,
Životom i silom, glase, preizdašni!
Tim glasom je Gospod bolne isceljiv’o,
Tim glasom je istim mrtve vaskrsav’o.
Životvorni glase, o čudesni glase!
Marija se trže i obzre za se.
– Ravuni! povika… U tom sunce granu
Mariji – i svetu Novi Dan osvanu.
Već u prvim stihovima ocrtana je suština Marijinog bola. To nije obična tuga – to je tuga ljubavi, kako kaže vladika, „najgorčija tuga“, ona koja nema utehe u svetu, jer svet bez Hrista jeste tama i ništavilo.
Vladika Nikolaj ne prepričava Jevanđelje – on ga oživljava. On dublje razlaže pokret duše žene koja, iako „slabi stvor čovečji“, ima hrabrost da po mraku traži svetlost, ne odustajući ni kada je grob prazan, ni kada su joj snage na izmaku. Suze joj nisu slabost, već molitva očiju, a bol nije poraz, već dokaz ljubavi.
Nancy Kaszerman / Zuma Press / Profimedia
Tajna glasa koji je vaskrsavao: trenutak preobražaja
Vrhunac pesme jeste susret sa Vaskrslim Hristom, koji Mariju Magdalinu ne prepoznaje po liku, već po glasu. To je trenutak preobražaja – ne samo njenog bola u radost, već i čovečanstva iz tame u svetlost. U tom jednostavnom „Marija!“ krije se celokupna teologija ljubavi: Bog poznaje svoje po imenu, obraća im se lično, nežno, sa razumevanjem, ali i sa silom koja vaskrsava.
Pesma se kreće iz tuge ka pobedi, iz mraka ka novom danu. Poslednji stih je najava ne samo Hristovog Vaskrsenja, već i vaskrsenja svakog čoveka koji, poput Marije, traži i čuje glas Božiji:
U ovoj pesmi svetog vladike Nikolaja sabrane su sve ključne poruke pravoslavlja: vera, nada, ljubav, lični odnos sa Hristom, snaga ženskog srca i Vaskrsenje kao istorijska i lična pobeda. Marija Magdalena, prva koja je videla Vaskrslog Hrista, postaje svedok svetlosti, apostol apostolima.
Zato Blaga Marija nije samo narodni naziv za praznik – ona je, u srpskom duhovnom predanju, blagost Božije pobede nad smrću, nežnost koja briše svaku suzu i svetlost koja ne prestaje da obasjava one koji traže Hrista – i kada je grob prazan, i kada deluje da nade nema.
U duhu prorokove ognjene reči, Sveti Nikolaj Ohridski I Žičkić napisao je stihove posvećene proroku Iliji, sabravši biblijsku silinu, svetootačko tumačenje i narodnu pobožnost u jedno snažno duhovno svedočanstvo.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Sveštenik Evgenije Murzin govori o dva pravoslavna tumačenja ovog neobičnog jevanđeljskog stiha i objašnjava zašto se Sveta Marija Magdalena poštuje kao ravnoapostolna.
Kao žena koju je Hristos izbavio od demonskih sila i prva vesnica Njegovog Vaskrsenja, Blaga Marija vekovima nadahnjuje vernike da se uz molitvu, pokajanje i pouzdanje u Boga suoče sa životnim izazovima.
Praznik Svete Marije Magdaline posebno se proslavlja u Simonopetri, jer se u ovom manastiru čuva njena sveta ruka, pred kojom se vekovima mole pravoslavni vernici.
Na praznik Svete Marije Magdaline, Eparhija budimljansko-nikšićka proslavila je svoju slavu uz liturgiju, pomen stradalima u akciji „Oluja“ i snažne reči utehe.
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave ističe da krst u automobilu može biti izraz vere, ali ne i amajlija, dok bezbednost vozača uvek mora biti na prvom mestu.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.