Gest hafiza Sumedina ef. Kobilice vratio je veru u ljudskost i ujedinio komšije bez obzira na veru i poreklo.
U vremenu kada su vesti često ispunjene negativnim pričama, jedan slučaj iz Zenice nam je pokazao da humanost još uvek živi – i to zahvaljujući jednom velikom čoveku, glavnom imamu Medžlisa Islamske zajednice u Zenici, hafizu Sumedinu ef. Kobilici.
Priča počinje tužno - Zeničanin Smiljan Novak, poznat kao dobar i uvek nasmejan čovek, preminuo je sam u svom stanu. Dva dana niko je ležao mrtav, dok zabrinute komšije, koje ga nisu viđale, nisu odlučile da provere kako je. Nažalost, tada su otkrile da je Smiljan preminuo.
Komšije su pokušale kontaktirati nadležne institucije, ali su naišle na ravnodušnost i prebacivanje odgovornosti. Nisu želele da njihov komšija ode s ovog sveta bez dostojanstvenog ispraćaja, ali nisu imale kome da se obrate.
Facebook
Imam Sumedin ef. Kobilica
U tom trenutku, pojavio se efendija Kobilica. Bez ikakve pompe, bez traženja zahvalnosti ili priznanja, odlučio je da preuzme odgovornost. Organizovao je sahranu i ponudio da lično snosi sve troškove. Istakao je da to čini iz čiste ljudskosti i saosećanja prema svom komšiji iz naselja Brist.
– Nisam očekivao ovoliku medijsku pažnju, ali sada osećam obavezu da se oglasim. Kao musliman i poštujući islamske vrednosti, želeo sam iskreno pomoći svom komšiji Smiljanu Novaku – izjavio je efendija Kobilica.
Kontaktirao je sve koji su neophodni da se čovek dostojno sahrani. U pomoć su se brzo uključili i drugi – protojerej Marko Maleš je odmah ponudio da usluge crkve budu besplatne, dok je vlasnik pogrebnog preduzeća "Neven“, Dobrica, dao najnižu moguću cenu. Prava slika zajedništva, bez obzira na veru, nacionalnost ili poreklo.
Na kraju, javila se i Smiljanova sestra iz Zagreba i preuzela brigu o sahrani, ali ono što ostaje jeste duboka ljudska poruka koju je efendija Kobilica poslao svima nama.
- U meni se javio moralan ljudski čin da pomognem komšiji koji je ležao duže na podu mrtav i bespomićan, a hvala Bogu pa se javili njegovi srodnici koji će ga ukopati i platiti sve potrebno za ukop. Zahvalio bih se javno i načelniku PU Zenica Mirsadu Muračeviću, načelniku Sektora UP Adisu Imamoviću i komandiru PS Centar Rijadu Deliću na ukazanoj podršci. Volimo se i poštujmo, jer svi smo mi ljudi! - istakao je na kraju ovaj veliki čovek, imam Medžlisa Islamske zajednice u Zenici, hafiz Sumedin ef. Kobilica.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Poglavar Crkve Krita uputio je snažnu poruku Vladi Grčke, upozoravajući da intervencije koje narušavaju Statutarnu povelju i ugrožavaju autonomiju Crkve ne mogu biti tolerisane, naglašavajući principijelnu odbranu crkvene slobode.
U pravoslavlju, vera nije puko prihvatanje određenih istina ili moralnih načela, već živi odnos sa Bogom, zajedništvo sa Njim kroz Crkvu, molitvu, svete tajne i svakodnevni podvig.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Andreja Kritskog po starom i Svetu mučenicu Marinu - Ognjenu Mariju po novom kalendaru. Katolička crkva danas ne obeležava praznik. Muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Od reportaža iz najvećih svetinja do svetih mesta koja mediji retko obilaze, portal obeležava drugi rođendan uz priče o svom razvoju i akciju darivanja čitalaca.
Kako tri različite verske tradicije koriste uzdržavanje od hrane i molitvu da bi ojačale duhovnu disciplinu, približile se Bogu i razvile solidarnost prema bližnjima – prikaz jednog dana posta u svakoj religiji.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog proroka Avdiju po starom kalendaru, Svetog proroka Avakuma po novom, katolici nemaju svečani praznik, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.