KAKO DA VAS ŽENA SLUŠA: Arhimandrit Hrizostom Nešić dao mudar savet muškarcima
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
U pravoslavnoj tradiciji, molitva zauzima centralno mesto u očuvanju porodičnog jedinstva.
Porodica se u pravoslavlju oduvek posmatra kao mala crkva - mesto u kome se ljubav, strpljenje i žrtva svakodnevno uče i potvrđuju kroz život. U vremenu kada su odnosi često opterećeni brzinom svakodnevice, nerazumevanjem i ličnim očekivanjima, pitanje očuvanja porodične harmonije postaje jedno od ključnih za svakog verujućeg čoveka.
Sveštenici podsećaju da brak nije samo zajednica dvoje ljudi, već i duhovni podvig. U njemu se, kako uče Sveti oci, čovek neprestano susreće sa sopstvenim slabostima, ali i dobija priliku da kroz ljubav prema drugome raste i sazreva. Umesto potrebe da se partner menja, pravoslavno učenje naglašava važnost prihvatanja i razumevanja, jer upravo u tome leži temelj istinske bliskosti.
Savremeni izazovi često nameću očekivanja savršenstva - od partnera, porodice, pa i samog života. Međutim, duhovnici upozoravaju da takav pristup vodi razočaranju, jer se zaboravlja da je ljubav pre svega trud i dar, a ne stanje koje se podrazumeva.
Nedostatak pažnje, lepe reči i zahvalnosti lako može da naruši odnose, dok i najmanji znak pažnje može da ih obnovi.
U pravoslavnoj tradiciji, molitva zauzima centralno mesto u očuvanju porodičnog jedinstva. Ona nije samo lični čin, već i most između supružnika, način da se prevaziđu nesuglasice i pronađe unutrašnji mir. Kroz molitvu se, kako ističu duhovnici, menja pre svega čovekovo srce, a time i njegov odnos prema bližnjima.
Posebno se naglašava značaj zahvalnosti i međusobnog uvažavanja. Reči podrške, pohvale i sitni gestovi pažnje imaju snagu da ojačaju odnos više nego velike i retke promene. Upravo u tim svakodnevnim, naizgled malim stvarima, krije se trajnost i stabilnost porodičnog života.
O tome govori i protojerej Grigorije Grigirjev, koji ukazuje na suštinu bračne sreće rečima:
"Glavna tajna srećnog porodičnog života je stalna molitva Bogu za povećanje ljubavi prema vašem supružniku. Ne pokušavajte nikoga da promenite; prihvatite ih takve kakvi jesu, potpuno. Ako vam se nešto ne sviđa, zapamtite, to je nedostatak ljubavi. Uvećajte svoju ljubav i hvalite jedno drugo, beskrajno. Hvala je moćna sila! Dajte jedno drugom male radosti, dajte poklone kad god je to moguće.."
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Dom nije samo mesto zajedničkog života, već mala crkva, prostor u kome se čovek uči ljubavi, praštanju i trpljenju.
Dok Božje zapovesti vode vernika kroz život, svetogorski starac pokazuje kako pravila o ljubavi i praštanju mogu pretvoriti dom u prostor istinske sreće.
U pravoslavnoj tradiciji brak nije samo zajednica dvoje ljudi koji dele svakodnevicu, već sveti savez u kojem muž i žena zajedno grade put ka Bogu.
Protojerej Aleksandar Djagilev otkriva psihološke i duhovne uzroke razlaza supružnika i savetuje kako sačuvati bračnu zajednicu u današnje vreme.
Crkva uči da je bračna vernost temelj porodičnog mira i duhovnog zdravlja.
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Dom nije samo prostor u kojem se živi, već duhovna radionica u kojoj se oblikuju misli, reči i dela, a roditelji su prvi i najvažniji učitelji vere.
Kapi svetog mira dirnule su srca pacijenata i osoblja, a vernici svedoče o trenutku vere i utehe koji će dugo pamtiti.
Sveštenik ističe da duhovno srodstvo ne trpi zamene, uzvraćanja ni porodične kompromise, već traži odgovornost pred Bogom i trajnost odnosa.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.
Počivši iguman manastira Denkovac, razotkrio je kako slobodna volja i nevidljivi anđeo čuvar štite svakog čoveka od zla u svakodnevnom životu.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Počivši iguman manastira Denkovac, razotkrio je kako slobodna volja i nevidljivi anđeo čuvar štite svakog čoveka od zla u svakodnevnom životu.
Bio je brat blizanac svete Sholastike.
Sinod je odlučio da Sveta pravedna Ana Jovanović bude uvrštena među poštovane svetitelje, čime se produbljuje duhovna veza između dva bratska naroda.