EVO KADA DIVLJENJE MOŽE DA PRERASTE U ZABLUDU: Granica između poštovanja i obožavanja
Ajeti 5:75‑76 ukazuju na razliku između poštovanja poslanika i čistog obožavanja, otkrivajući lekciju o ljudskoj skromnosti i božanskoj moći
Prva tri dana meseca ševala donose posebne molitve, darove za decu i porodične gozbe koje simbolizuju zahvalnost, milosrđe i zajedništvo.
Muslimani širom sveta danas proslavljaju Ramazanski bajram, praznik koji označava kraj svetog meseca Ramazana i obično se slavi prva tri dana meseca ševal. Ramazan je jedan od posebnih meseci u islamu i predstavlja period posta, molitve i duhovnog preispitivanja. Tokom trideset dana Ramazana, muslimani se od zore do zalaska sunca uzdržavaju od hrane, pića i polnog kontakta.
Ramazanski bajram obeležava kraj posta i prvi je od dva glavna islamska praznika, dok je drugi Kurban-bajram. Praznik se proslavlja širom sveta i poznat je pod različitim imenima - Mali bajram ili jednostavno Bajram. U Srbiji se muslimani tradicionalno čestitaju rečima: "Bajram-šerif mubarek olsun!"
Centralni deo proslave je poseban bajramski namaz, koji se sastoji od dva rekata i obično se obavlja na otvorenom ili u velikim molitvenim salama. Pre molitve, muslimani daju Zakat al-Fitr, milostinju u hrani ili novcu, kako bi i siromašni mogli dostojanstveno da proslave praznik. Ova praksa podseća na važnost milosrđa i socijalne pravde.
Nakon molitve, praznik se obeležava različitim običajima, a hrana zauzima centralno mesto. Zato Bajram često nazivaju i „slatki Bajram“ ili „šećerna gozba“. Porodice pripremaju raznovrsna jela i poslastice po starim receptima. Deca dobijaju eid, simbolične poklone ili novac.
Dan je rezervisan za okupljanje porodice i posete rodbini i prijateljima. Uobičajena su čestitanja i deljenje hrane, dok je post na ovaj dan zabranjen.
Prvi dan Bajrama počinje nakon viđenja polumeseca ševala, što može varirati u zavisnosti od lokalnih religijskih vlasti i vremenskih uslova. Ako mesec nije uočen odmah nakon 29 dana prethodnog meseca, praznik se slavi sledećeg dana. U nekim zemljama Ramazanski bajram traje jedan dan, dok u drugima može trajati i do tri dana.
Bez obzira na lokalne razlike u običajima, suština Bajrama ostaje ista: zahvalnost, radost i zajedništvo. Praznik povezuje muslimane širom sveta i podseća na važnost milosrđa, porodične topline i međusobnog poštovanja. Ramazanski bajram predstavlja priliku da vera, tradicija i zajedništvo unesu radost u svakodnevni život miliona ljudi.
Vernicima koji danas slave, redakcija portal religija.rs čestita - Bajram-šerif mubarek olsun!
Ajeti 5:75‑76 ukazuju na razliku između poštovanja poslanika i čistog obožavanja, otkrivajući lekciju o ljudskoj skromnosti i božanskoj moći
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Nežne mesne loptice u kiselkastom sosu, nekada su se spremali pod sačem, a danas svojim mirisom i ukusom i dalje okupljaju porodicu oko stola – posebno na prvi dan Ramazanskog bajrama
Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Najvažnije promene odnose se na sastav zakonodavnog tela, upravljanje državom i organizaciju pravosuđa.
Više od jednog veka zaboravljen letak iz manastirske apoteke opisuje napitak od koke i kole, čiji sastav podseća na recept iz kojeg je kasnije nastala Koka-kola, otvarajući veliku istorijsku misteriju.
Posle opsežne potrage uhapšen muškarac koji se sumnjiči da je zapalio oltar kod crkve Svetog Jakova i ispisao uvredljive poruke na Gospinom kipu; policija nastavlja istragu kako bi utvrdila motiv napada.
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Kao žena koju je Hristos izbavio od demonskih sila i prva vesnica Njegovog Vaskrsenja, Blaga Marija vekovima nadahnjuje vernike da se uz molitvu, pokajanje i pouzdanje u Boga suoče sa životnim izazovima.
U besedi za utorak 10. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se na milost ne sme gledati kao na dozvolu za grešenje i zašto je pokajanje jedini pravi odgovor na Božju ljubav.