EVO KADA DIVLJENJE MOŽE DA PRERASTE U ZABLUDU: Granica između poštovanja i obožavanja
Ajeti 5:75‑76 ukazuju na razliku između poštovanja poslanika i čistog obožavanja, otkrivajući lekciju o ljudskoj skromnosti i božanskoj moći
Prva tri dana meseca ševala donose posebne molitve, darove za decu i porodične gozbe koje simbolizuju zahvalnost, milosrđe i zajedništvo.
Muslimani širom sveta danas proslavljaju Ramazanski bajram, praznik koji označava kraj svetog meseca Ramazana i obično se slavi prva tri dana meseca ševal. Ramazan je jedan od posebnih meseci u islamu i predstavlja period posta, molitve i duhovnog preispitivanja. Tokom trideset dana Ramazana, muslimani se od zore do zalaska sunca uzdržavaju od hrane, pića i polnog kontakta.
Ramazanski bajram obeležava kraj posta i prvi je od dva glavna islamska praznika, dok je drugi Kurban-bajram. Praznik se proslavlja širom sveta i poznat je pod različitim imenima - Mali bajram ili jednostavno Bajram. U Srbiji se muslimani tradicionalno čestitaju rečima: "Bajram-šerif mubarek olsun!"
Centralni deo proslave je poseban bajramski namaz, koji se sastoji od dva rekata i obično se obavlja na otvorenom ili u velikim molitvenim salama. Pre molitve, muslimani daju Zakat al-Fitr, milostinju u hrani ili novcu, kako bi i siromašni mogli dostojanstveno da proslave praznik. Ova praksa podseća na važnost milosrđa i socijalne pravde.
Nakon molitve, praznik se obeležava različitim običajima, a hrana zauzima centralno mesto. Zato Bajram često nazivaju i „slatki Bajram“ ili „šećerna gozba“. Porodice pripremaju raznovrsna jela i poslastice po starim receptima. Deca dobijaju eid, simbolične poklone ili novac.
Dan je rezervisan za okupljanje porodice i posete rodbini i prijateljima. Uobičajena su čestitanja i deljenje hrane, dok je post na ovaj dan zabranjen.
Prvi dan Bajrama počinje nakon viđenja polumeseca ševala, što može varirati u zavisnosti od lokalnih religijskih vlasti i vremenskih uslova. Ako mesec nije uočen odmah nakon 29 dana prethodnog meseca, praznik se slavi sledećeg dana. U nekim zemljama Ramazanski bajram traje jedan dan, dok u drugima može trajati i do tri dana.
Bez obzira na lokalne razlike u običajima, suština Bajrama ostaje ista: zahvalnost, radost i zajedništvo. Praznik povezuje muslimane širom sveta i podseća na važnost milosrđa, porodične topline i međusobnog poštovanja. Ramazanski bajram predstavlja priliku da vera, tradicija i zajedništvo unesu radost u svakodnevni život miliona ljudi.
Vernicima koji danas slave, redakcija portal religija.rs čestita - Bajram-šerif mubarek olsun!
Ajeti 5:75‑76 ukazuju na razliku između poštovanja poslanika i čistog obožavanja, otkrivajući lekciju o ljudskoj skromnosti i božanskoj moći
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Bajramsku sofru posetio je i novovaroški imam Ismet Bihorac, čestitajući praznik prisutnima.
Tokom ovog svetog meseca, muslimani se odriču hrane i pića od svitanja do zalaska sunca , ali i traže unutrašnji mir, pomirenje i bliskost s Alahom, posvećeni saosećanju, ljubavi i dobroti prema bližnjem.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Imam iz Bujanovca, koji gotovo tri decenije predvodi romsku muslimansku zajednicu, biće zadužen za vernike u Srbiji i dijaspori.
Na mestu gde se izvor pojavio dogodila su se mnoga isceljenja.
U crkvenom poretku ne postoji obred osvećenja spomenika, već postoji obred osvećenja nadgrobnog krsta, naglašeno je.
Opasnost ove strasti leži u tome što ona direktno skrnavi ljudsko telo koje je, prema rečima svetog apostola Pavla, hram Duha svetoga.
Njegov život ostao je upamćen po hrabrosti kojom je bodrio svoju pastvu da istraje u veri i to u vreme najžešćih progona hrišćana.
Tokom pokloničkog putovanja kroz Srbiju, ruski arhijerej sa sveštenstvom posetio je jednu od najznačajnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve i poklonio se njenim svetinjama.
Bez kapi ulja i komplikovanih sastojaka, uz crni luk i nekoliko začina, dobija se topao ručak prikladan za dane posta.
Hristove reči Nikodimu o novom rođenju Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje sa borbom protiv greha i strasti, podsećajući da vera traži promenu života i život po Božjim zapovestima.