U periodu između Roš hašane i Jom kipura, jevrejska zajednica širom sveta posvećuje vreme postu, molitvama i duhovnoj obnovi. Jom kipur, koji se ove godine obeležava 11. i 12. oktobra, predstavlja vrhunac pokajanja, kada vernici tragaju za oproštajem i mirom.
Za Jevreje širom sveta, Jom kipur je sveti dan, najvažniji u njihovom kalendaru. Obeležen dubokim duhovnim preispitivanjem, ovaj dan simbolizuje završetak desetodnevnog perioda pokajanja, poznatog kao „Dani strahopoštovanja“, koji počinje s Roš hašanom – jevrejskom Novom godinom. U tom periodu, Jevreji se intenzivno posvećuju preispitivanju svojih dela i misli, tražeći oproštaj od Boga i bližnjih. To je vreme molitvi, posta, ali i unutrašnje borbe za duhovnu obnovu i pomirenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Uoči Jom kipura, vernici jevresjke zajednice kupuju bele kokoške
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova. U ovom ritualu, često se koristi bela kokoška, koja predstavlja čistotu i nevinost. Kokoška se okreće iznad glave dok se izgovara molitva, prenoseći simbolično grehe na životinju.
Nakon toga, ona se žrtvuje, a meso se daje siromašnima, što spaja čin kajanja s milosrđem. Iako se danas ovaj običaj često modernizuje korišćenjem novca umesto kokoške, njegova simbolika ostaje duboko ukorenjena u jevrejskoj tradiciji.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
Roš hašana je vreme kada se, prema jevrejskom verovanju, Bogu se podnosi izveštaj o ljudskim delima iz prethodne godine, dok je Jom kipur poslednja prilika da se izdejstvuje Božji oprost i pečatovanje sudbine za predstojeću godinu. Ovaj period ima posebnu duhovnu važnost, jer nosi ideju dubokog pokajanja i introspekcije. Tokom ovog svetog vremena, vernici tragaju za mirom kroz činove kajanja, opraštanja i molitvenog zajedništva.
Jom kipur, takođe poznat kao „Dan pomirenja“, obeležava se postom, molitvama i potpunim uzdržavanjem od svakodnevnih užitaka, kako bi se duša očistila i pripremila za novu godinu. Ovaj sveti dan naglašava snagu duhovnog preporoda i simboliše vreme kada se veruje da se sudbine ljudi konačno zapečaćuju u Božjoj knjizi života. Vernici, u belim odorama kao znaku čistoće, provode dan u sinagogama, u molitvi za oproštaj svojih grehova i duhovno očišćenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
U 2024. godini, Jom kipur počinje zalaskom sunca 11. oktobra i završava se zalaskom sunca 12. oktobra, donoseći sa sobom trenutke duboke duhovnosti i nade u novi početak. Taj sveti dan poziva svakog vernika da se okrene Bogu i svojoj unutrašnjosti, tražeći istinu i oprost u iskrenoj molitvi i pokajanju. Kroz ovaj obred duhovnog čišćenja, Jevreji ne samo da se povezuju sa Bogom, već i sa sobom, tragajući za mirom koji prevazilazi svakodnevne izazove života.
Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Ovaj sveti dan, obeležen postom i molitvama, predstavlja najdublji izraz tuge u jevrejskoj tradiciji, ali i nadu u buduće iskupljenje i obnovu. Vernici širom sveta okupljaju se u molitvi, prisećajući se razaranja hramova i patnje kroz vekov, a oni u Jerusalimu obavezno posećuju Zid plača
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
U čestitki povodom Roš Hašane, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao na zajedničke napore pravoslavnih i jevrejskih zajednica za bolju budućnost.
Usred ratnih dešavanja, kolone duhovne tragalice okupljaju se u ukrajinskom gradu Umanu, da odaju počast osnivaču hasidskog pokreta i proslave jedan od najvažnijih jevrejskih praznika — Roš Hašanu.
Kroz zvuke šofara, molitve i bogate običaje poput bacanja hleba u vodu, jevrejska zajednica širom sveta obeležava Roš hašanu – praznik koji nije samo početak godine, već i prilika za zajedništvo, refleksiju i duhovno pročišćenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Tominu nedelju po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Lava IX, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Sumnje apostola Tome je uklonio sam Gospod, ušavši kroz zatvorena vrata u prostoriju u kojoj su se nalazili apostoli okupljeni na molitvu, rekavši Tomi da opipa njegove rane.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Izjave poglavara Rimokatoličke crkve o nasilju izazvale burne reakcije u Izraelu, gde verski lideri upozoravaju na opasne posledice takvih stavova, dok Vatikan odgovara bez direktnog suočavanja sa optužbama.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.