U periodu između Roš hašane i Jom kipura, jevrejska zajednica širom sveta posvećuje vreme postu, molitvama i duhovnoj obnovi. Jom kipur, koji se ove godine obeležava 11. i 12. oktobra, predstavlja vrhunac pokajanja, kada vernici tragaju za oproštajem i mirom.
Za Jevreje širom sveta, Jom kipur je sveti dan, najvažniji u njihovom kalendaru. Obeležen dubokim duhovnim preispitivanjem, ovaj dan simbolizuje završetak desetodnevnog perioda pokajanja, poznatog kao „Dani strahopoštovanja“, koji počinje s Roš hašanom – jevrejskom Novom godinom. U tom periodu, Jevreji se intenzivno posvećuju preispitivanju svojih dela i misli, tražeći oproštaj od Boga i bližnjih. To je vreme molitvi, posta, ali i unutrašnje borbe za duhovnu obnovu i pomirenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Uoči Jom kipura, vernici jevresjke zajednice kupuju bele kokoške
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova. U ovom ritualu, često se koristi bela kokoška, koja predstavlja čistotu i nevinost. Kokoška se okreće iznad glave dok se izgovara molitva, prenoseći simbolično grehe na životinju.
Nakon toga, ona se žrtvuje, a meso se daje siromašnima, što spaja čin kajanja s milosrđem. Iako se danas ovaj običaj često modernizuje korišćenjem novca umesto kokoške, njegova simbolika ostaje duboko ukorenjena u jevrejskoj tradiciji.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
Roš hašana je vreme kada se, prema jevrejskom verovanju, Bogu se podnosi izveštaj o ljudskim delima iz prethodne godine, dok je Jom kipur poslednja prilika da se izdejstvuje Božji oprost i pečatovanje sudbine za predstojeću godinu. Ovaj period ima posebnu duhovnu važnost, jer nosi ideju dubokog pokajanja i introspekcije. Tokom ovog svetog vremena, vernici tragaju za mirom kroz činove kajanja, opraštanja i molitvenog zajedništva.
Jom kipur, takođe poznat kao „Dan pomirenja“, obeležava se postom, molitvama i potpunim uzdržavanjem od svakodnevnih užitaka, kako bi se duša očistila i pripremila za novu godinu. Ovaj sveti dan naglašava snagu duhovnog preporoda i simboliše vreme kada se veruje da se sudbine ljudi konačno zapečaćuju u Božjoj knjizi života. Vernici, u belim odorama kao znaku čistoće, provode dan u sinagogama, u molitvi za oproštaj svojih grehova i duhovno očišćenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
U 2024. godini, Jom kipur počinje zalaskom sunca 11. oktobra i završava se zalaskom sunca 12. oktobra, donoseći sa sobom trenutke duboke duhovnosti i nade u novi početak. Taj sveti dan poziva svakog vernika da se okrene Bogu i svojoj unutrašnjosti, tražeći istinu i oprost u iskrenoj molitvi i pokajanju. Kroz ovaj obred duhovnog čišćenja, Jevreji ne samo da se povezuju sa Bogom, već i sa sobom, tragajući za mirom koji prevazilazi svakodnevne izazove života.
Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Ovaj sveti dan, obeležen postom i molitvama, predstavlja najdublji izraz tuge u jevrejskoj tradiciji, ali i nadu u buduće iskupljenje i obnovu. Vernici širom sveta okupljaju se u molitvi, prisećajući se razaranja hramova i patnje kroz vekov, a oni u Jerusalimu obavezno posećuju Zid plača
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
U čestitki povodom Roš Hašane, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao na zajedničke napore pravoslavnih i jevrejskih zajednica za bolju budućnost.
Usred ratnih dešavanja, kolone duhovne tragalice okupljaju se u ukrajinskom gradu Umanu, da odaju počast osnivaču hasidskog pokreta i proslave jedan od najvažnijih jevrejskih praznika — Roš Hašanu.
Kroz zvuke šofara, molitve i bogate običaje poput bacanja hleba u vodu, jevrejska zajednica širom sveta obeležava Roš hašanu – praznik koji nije samo početak godine, već i prilika za zajedništvo, refleksiju i duhovno pročišćenje.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Judaizam, kao vera čvrsto utemeljena u Božijem otkrivenju i istorijskom iskustvu, nosi univerzalnu poruku o veri, pravdi, znanju i odgovornosti. Njegove vrednosti i duhovna dubina i danas nadahnjuju milione vernika i poštovalaca širom sveta.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
U nedelju je telefonom razgovarao sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i pomenuo „patnju voljenog ukrajinskog naroda“ u svom prvom nedeljnom blagoslovu na Trgu Svetog Petra.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.