U periodu između Roš hašane i Jom kipura, jevrejska zajednica širom sveta posvećuje vreme postu, molitvama i duhovnoj obnovi. Jom kipur, koji se ove godine obeležava 11. i 12. oktobra, predstavlja vrhunac pokajanja, kada vernici tragaju za oproštajem i mirom.
Za Jevreje širom sveta, Jom kipur je sveti dan, najvažniji u njihovom kalendaru. Obeležen dubokim duhovnim preispitivanjem, ovaj dan simbolizuje završetak desetodnevnog perioda pokajanja, poznatog kao „Dani strahopoštovanja“, koji počinje s Roš hašanom – jevrejskom Novom godinom. U tom periodu, Jevreji se intenzivno posvećuju preispitivanju svojih dela i misli, tražeći oproštaj od Boga i bližnjih. To je vreme molitvi, posta, ali i unutrašnje borbe za duhovnu obnovu i pomirenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Uoči Jom kipura, vernici jevresjke zajednice kupuju bele kokoške
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova. U ovom ritualu, često se koristi bela kokoška, koja predstavlja čistotu i nevinost. Kokoška se okreće iznad glave dok se izgovara molitva, prenoseći simbolično grehe na životinju.
Nakon toga, ona se žrtvuje, a meso se daje siromašnima, što spaja čin kajanja s milosrđem. Iako se danas ovaj običaj često modernizuje korišćenjem novca umesto kokoške, njegova simbolika ostaje duboko ukorenjena u jevrejskoj tradiciji.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
Roš hašana je vreme kada se, prema jevrejskom verovanju, Bogu se podnosi izveštaj o ljudskim delima iz prethodne godine, dok je Jom kipur poslednja prilika da se izdejstvuje Božji oprost i pečatovanje sudbine za predstojeću godinu. Ovaj period ima posebnu duhovnu važnost, jer nosi ideju dubokog pokajanja i introspekcije. Tokom ovog svetog vremena, vernici tragaju za mirom kroz činove kajanja, opraštanja i molitvenog zajedništva.
Jom kipur, takođe poznat kao „Dan pomirenja“, obeležava se postom, molitvama i potpunim uzdržavanjem od svakodnevnih užitaka, kako bi se duša očistila i pripremila za novu godinu. Ovaj sveti dan naglašava snagu duhovnog preporoda i simboliše vreme kada se veruje da se sudbine ljudi konačno zapečaćuju u Božjoj knjizi života. Vernici, u belim odorama kao znaku čistoće, provode dan u sinagogama, u molitvi za oproštaj svojih grehova i duhovno očišćenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
U 2024. godini, Jom kipur počinje zalaskom sunca 11. oktobra i završava se zalaskom sunca 12. oktobra, donoseći sa sobom trenutke duboke duhovnosti i nade u novi početak. Taj sveti dan poziva svakog vernika da se okrene Bogu i svojoj unutrašnjosti, tražeći istinu i oprost u iskrenoj molitvi i pokajanju. Kroz ovaj obred duhovnog čišćenja, Jevreji ne samo da se povezuju sa Bogom, već i sa sobom, tragajući za mirom koji prevazilazi svakodnevne izazove života.
Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Ovaj sveti dan, obeležen postom i molitvama, predstavlja najdublji izraz tuge u jevrejskoj tradiciji, ali i nadu u buduće iskupljenje i obnovu. Vernici širom sveta okupljaju se u molitvi, prisećajući se razaranja hramova i patnje kroz vekov, a oni u Jerusalimu obavezno posećuju Zid plača
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
U čestitki povodom Roš Hašane, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao na zajedničke napore pravoslavnih i jevrejskih zajednica za bolju budućnost.
Usred ratnih dešavanja, kolone duhovne tragalice okupljaju se u ukrajinskom gradu Umanu, da odaju počast osnivaču hasidskog pokreta i proslave jedan od najvažnijih jevrejskih praznika — Roš Hašanu.
Kroz zvuke šofara, molitve i bogate običaje poput bacanja hleba u vodu, jevrejska zajednica širom sveta obeležava Roš hašanu – praznik koji nije samo početak godine, već i prilika za zajedništvo, refleksiju i duhovno pročišćenje.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.