U periodu između Roš hašane i Jom kipura, jevrejska zajednica širom sveta posvećuje vreme postu, molitvama i duhovnoj obnovi. Jom kipur, koji se ove godine obeležava 11. i 12. oktobra, predstavlja vrhunac pokajanja, kada vernici tragaju za oproštajem i mirom.
Za Jevreje širom sveta, Jom kipur je sveti dan, najvažniji u njihovom kalendaru. Obeležen dubokim duhovnim preispitivanjem, ovaj dan simbolizuje završetak desetodnevnog perioda pokajanja, poznatog kao „Dani strahopoštovanja“, koji počinje s Roš hašanom – jevrejskom Novom godinom. U tom periodu, Jevreji se intenzivno posvećuju preispitivanju svojih dela i misli, tražeći oproštaj od Boga i bližnjih. To je vreme molitvi, posta, ali i unutrašnje borbe za duhovnu obnovu i pomirenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Uoči Jom kipura, vernici jevresjke zajednice kupuju bele kokoške
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova. U ovom ritualu, često se koristi bela kokoška, koja predstavlja čistotu i nevinost. Kokoška se okreće iznad glave dok se izgovara molitva, prenoseći simbolično grehe na životinju.
Nakon toga, ona se žrtvuje, a meso se daje siromašnima, što spaja čin kajanja s milosrđem. Iako se danas ovaj običaj često modernizuje korišćenjem novca umesto kokoške, njegova simbolika ostaje duboko ukorenjena u jevrejskoj tradiciji.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
Roš hašana je vreme kada se, prema jevrejskom verovanju, Bogu se podnosi izveštaj o ljudskim delima iz prethodne godine, dok je Jom kipur poslednja prilika da se izdejstvuje Božji oprost i pečatovanje sudbine za predstojeću godinu. Ovaj period ima posebnu duhovnu važnost, jer nosi ideju dubokog pokajanja i introspekcije. Tokom ovog svetog vremena, vernici tragaju za mirom kroz činove kajanja, opraštanja i molitvenog zajedništva.
Jom kipur, takođe poznat kao „Dan pomirenja“, obeležava se postom, molitvama i potpunim uzdržavanjem od svakodnevnih užitaka, kako bi se duša očistila i pripremila za novu godinu. Ovaj sveti dan naglašava snagu duhovnog preporoda i simboliše vreme kada se veruje da se sudbine ljudi konačno zapečaćuju u Božjoj knjizi života. Vernici, u belim odorama kao znaku čistoće, provode dan u sinagogama, u molitvi za oproštaj svojih grehova i duhovno očišćenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
U 2024. godini, Jom kipur počinje zalaskom sunca 11. oktobra i završava se zalaskom sunca 12. oktobra, donoseći sa sobom trenutke duboke duhovnosti i nade u novi početak. Taj sveti dan poziva svakog vernika da se okrene Bogu i svojoj unutrašnjosti, tražeći istinu i oprost u iskrenoj molitvi i pokajanju. Kroz ovaj obred duhovnog čišćenja, Jevreji ne samo da se povezuju sa Bogom, već i sa sobom, tragajući za mirom koji prevazilazi svakodnevne izazove života.
Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Ovaj sveti dan, obeležen postom i molitvama, predstavlja najdublji izraz tuge u jevrejskoj tradiciji, ali i nadu u buduće iskupljenje i obnovu. Vernici širom sveta okupljaju se u molitvi, prisećajući se razaranja hramova i patnje kroz vekov, a oni u Jerusalimu obavezno posećuju Zid plača
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
U čestitki povodom Roš Hašane, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao na zajedničke napore pravoslavnih i jevrejskih zajednica za bolju budućnost.
Usred ratnih dešavanja, kolone duhovne tragalice okupljaju se u ukrajinskom gradu Umanu, da odaju počast osnivaču hasidskog pokreta i proslave jedan od najvažnijih jevrejskih praznika — Roš Hašanu.
Kroz zvuke šofara, molitve i bogate običaje poput bacanja hleba u vodu, jevrejska zajednica širom sveta obeležava Roš hašanu – praznik koji nije samo početak godine, već i prilika za zajedništvo, refleksiju i duhovno pročišćenje.
Iza njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim lažima zavodio omladinu.
Mnogi smatraju da je džihad svaki rat u kome učestvuju muslimani, bez obzira da li se taj rat vodio iz ličnih, političkih ili teritorijalnih razloga, kaže Naik.
Iza naizgled „tehničkog“ Zakona o strancima prištinskih vlasti krije se rizik od prinudnog izbacivanja Srba, a primer protosinđela Fotija iz manastira Devina voda pokazuje koliko komplikovan život čeka naše ljude na Kosmetu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog mučenika Platona po starom kalendaru, Svetog proroka Nauma po novom, katolici proslavlja Svetog Šarla de Fukoa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Mnogi smatraju da je džihad svaki rat u kome učestvuju muslimani, bez obzira da li se taj rat vodio iz ličnih, političkih ili teritorijalnih razloga, kaže Naik.
Osumnjičeni je brzo uhapšen i priznao je zločin, a vest je izazvala šok i molitveno okupljanje među vernicima i lokalnim stanovništvom na jugu Brazila.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U besedi za sredu 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svaka sitnica koju zanemarimo u ovom životu nosi težinu i odlučuje da li ćemo steći duhovni dar ili ga zauvek izgubiti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Arhipa, Filimona i Apfija po starom i Svetog Gerasima Jordanskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Kazimira, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema većeg praznika.