U periodu između Roš hašane i Jom kipura, jevrejska zajednica širom sveta posvećuje vreme postu, molitvama i duhovnoj obnovi. Jom kipur, koji se ove godine obeležava 11. i 12. oktobra, predstavlja vrhunac pokajanja, kada vernici tragaju za oproštajem i mirom.
Za Jevreje širom sveta, Jom kipur je sveti dan, najvažniji u njihovom kalendaru. Obeležen dubokim duhovnim preispitivanjem, ovaj dan simbolizuje završetak desetodnevnog perioda pokajanja, poznatog kao „Dani strahopoštovanja“, koji počinje s Roš hašanom – jevrejskom Novom godinom. U tom periodu, Jevreji se intenzivno posvećuju preispitivanju svojih dela i misli, tražeći oproštaj od Boga i bližnjih. To je vreme molitvi, posta, ali i unutrašnje borbe za duhovnu obnovu i pomirenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Uoči Jom kipura, vernici jevresjke zajednice kupuju bele kokoške
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova. U ovom ritualu, često se koristi bela kokoška, koja predstavlja čistotu i nevinost. Kokoška se okreće iznad glave dok se izgovara molitva, prenoseći simbolično grehe na životinju.
Nakon toga, ona se žrtvuje, a meso se daje siromašnima, što spaja čin kajanja s milosrđem. Iako se danas ovaj običaj često modernizuje korišćenjem novca umesto kokoške, njegova simbolika ostaje duboko ukorenjena u jevrejskoj tradiciji.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
Roš hašana je vreme kada se, prema jevrejskom verovanju, Bogu se podnosi izveštaj o ljudskim delima iz prethodne godine, dok je Jom kipur poslednja prilika da se izdejstvuje Božji oprost i pečatovanje sudbine za predstojeću godinu. Ovaj period ima posebnu duhovnu važnost, jer nosi ideju dubokog pokajanja i introspekcije. Tokom ovog svetog vremena, vernici tragaju za mirom kroz činove kajanja, opraštanja i molitvenog zajedništva.
Jom kipur, takođe poznat kao „Dan pomirenja“, obeležava se postom, molitvama i potpunim uzdržavanjem od svakodnevnih užitaka, kako bi se duša očistila i pripremila za novu godinu. Ovaj sveti dan naglašava snagu duhovnog preporoda i simboliše vreme kada se veruje da se sudbine ljudi konačno zapečaćuju u Božjoj knjizi života. Vernici, u belim odorama kao znaku čistoće, provode dan u sinagogama, u molitvi za oproštaj svojih grehova i duhovno očišćenje.
Credit: Menahem KAHANA / AFP / Profimedia
Jedan od najneobičnijih običaja koji prethode Jom kipuru je kaparot – drevni ritual simboličkog otklanjanja grehova
U 2024. godini, Jom kipur počinje zalaskom sunca 11. oktobra i završava se zalaskom sunca 12. oktobra, donoseći sa sobom trenutke duboke duhovnosti i nade u novi početak. Taj sveti dan poziva svakog vernika da se okrene Bogu i svojoj unutrašnjosti, tražeći istinu i oprost u iskrenoj molitvi i pokajanju. Kroz ovaj obred duhovnog čišćenja, Jevreji ne samo da se povezuju sa Bogom, već i sa sobom, tragajući za mirom koji prevazilazi svakodnevne izazove života.
Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Ovaj sveti dan, obeležen postom i molitvama, predstavlja najdublji izraz tuge u jevrejskoj tradiciji, ali i nadu u buduće iskupljenje i obnovu. Vernici širom sveta okupljaju se u molitvi, prisećajući se razaranja hramova i patnje kroz vekov, a oni u Jerusalimu obavezno posećuju Zid plača
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
U čestitki povodom Roš Hašane, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao na zajedničke napore pravoslavnih i jevrejskih zajednica za bolju budućnost.
Usred ratnih dešavanja, kolone duhovne tragalice okupljaju se u ukrajinskom gradu Umanu, da odaju počast osnivaču hasidskog pokreta i proslave jedan od najvažnijih jevrejskih praznika — Roš Hašanu.
Kroz zvuke šofara, molitve i bogate običaje poput bacanja hleba u vodu, jevrejska zajednica širom sveta obeležava Roš hašanu – praznik koji nije samo početak godine, već i prilika za zajedništvo, refleksiju i duhovno pročišćenje.
U svečanom prijemu u Patrijaršiji, srpski patrijarh Porfirije poručio je novorukopoloženim đakonima da njihova služba nije samo čast, već i sveta odgovornost — da životom i delom svedoče Hrista i budu stubovi vere u savremenom svetu.
Nakon nasilnog prekida manifestacije „Dani srpske kulture“, Srpska pravoslavna crkva oštro je osudila čin mržnje i poručila da istinsko rodoljublje ne sme da se pretvori u netrpeljivost.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Jerej Srpske pravoslavne crkve poručio je da bolest nije kazna, već poziv na duhovno buđenje — i upozorio da savremeni čovek, u pokušaju da pobedi bol i smrt tehnologijom, gubi ono najvrednije: smisao, ljubav i veru.
U besedi za 22. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je beg u pustinju više od udaljavanja od ljudi — to je put očišćenja duše, borba protiv strasti i trenutak kada čovek prestaje da služi sujeti.