Svetom službom započeo je zvanično pontifikat novog pape, uz prisustvo svetskih lidera, strogih bezbednosnih mera i desetina hiljada vernika. Njegova inauguracija bila je više od ceremonije — trenutak kada je Crkva ponovo podigla svoj glas za mir, jedinstvo i veru.
U nedelju, na dan kada se Crkva u svojoj tišini i svetlosti otvara Nebu, Trg Svetog Petra postao je mesto gde su zemlja i nebo jedno drugome pružili ruku. U srcu Vatikana, među molitvama desetina hiljada vernika iz svih krajeva sveta, započeo je pontifikat novog poglavara Rimokatoličke Crkve — pape Lava XIV.
U zraku jutarnje svetlosti, dok su zvona bazilike Svetog Petra budila Rim, novi papa u papamobilu je polako prolazio između vernika, podižući ruku u blagoslov. Njegovo lice — blago, a pogled dubok, govorio je više od reči. U tom trenutku, više se osećalo nego što se videlo: Duh Gospodnji nad Crkvom.
Palijum i prsten — znamenja služenja
Na svečanoj misi, održanoj tačno u 10 časova, papa Lav XIV je primio simbole svoje pastirske misije. Palijum, načinjen od vune jagnjadi, ne govori samo o milosti, već o težini brige za stado Božije. Riblarski prsten, simbol Svetog Petra, stavljen mu je na ruku kao tiha zakletva da će "loviti ljude" — ne mrežom, već ljubavlju i istinom.
Ribarski prsten, koji novi papa prima na ruku, nosi simbol duboko ukorenjen u Jevanđelju. Izrađen od zlata, a u novijim vremenima često i od srebra sa pozlatom, na sebi nosi urezan lik Svetog Petra kako baca mrežu u more — podsećanje na reči Hrista: "Učiniću vas ribarima ljudi." Ovaj prsten, koji papa koristi da zapečati službene dokumente, duhovni je pečat njegove posvećenosti: da ne vlada, već da vodi; da ne osudi, već da pozove; da ne traži slavu, već duše. Kada ga kardinal kamerlengo nakon smrti pape lomi, time simbolično pokazuje da služba nije trajala u raskoši, već u vremenu — i da pripada samo Bogu.
Vernici i lideri sveta kao jedno telo
Ova misa je molitva čitavog sveta. Među okupljenima su bili ne samo vernici, nego i državnici — iz Amerike, Evrope, Latinske Amerike — kao znak da Crkva i dalje nadilazi granice i jezike, politike i razlike. Ona pripada svima onima koji veruju, traže, ili makar u srcu nose pitanje o večnom.
Tanjug/AP Photo/Domenico Stinellis
Desetine hiljada vernika na Trgu Svetog Petra prate inauguraciju pape lava XIV
Bezbednosne snage, snajperisti na krovovima, oprema protiv dronova — sve to bilo je svedočanstvo da svet prepoznaje svetost trenutka. Jer gde god se moli za mir, tamo je i opasnost. A gde je vera jaka, tamo je i iskušenje prisutno.
Duhovni most između Severne i Južne Amerike
Novi papa, rođen kao Robert Francis Prevost u Čikagu, nosi u sebi ne samo američku neposrednost, već i duhovnost Latinske Amerike, čije državljanstvo takođe poseduje. Dvojna pripadnost sada je postala simbol trostruke obaveze: prema Bogu, Crkvi i svetu.
Njegov izbor 8. maja, nakon smrti pape Franje, prihvaćen je sa nadom, ali i tišinom poštovanja. Neki kažu da je karizmatičan, drugi da je vizionar, a treći — da je jednostavno sveštenik koji veruje. I možda je baš u tome snaga novog poglavara: u skromnosti koja ne traži pažnju, već svedoči.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Lav XIV
Novo poglavlje, stara nada
Kada se svečana misa završi i kada se svetla kamera ugase, ostaće tišina Trga i šapat molitve. I biće to najdublji glas koji Crkva poznaje. Papa Lav XIV sada stupa na put koji su hodili svetitelji i mučenici.
Sa balkona bazilike Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je lidere i narode da, umesto zidova, grade mostove i najavio nastavak reformi koje je započeo njegov prethodnik, papa Franja.
Kada je izabran 267. papa, priroda je tiho govorila o brizi, slobodi i duhovnoj odgovornosti, a galebovi su postali simbol koji nosi dublje poruke vere.
Dok se ceo Vatikan utapa u tišini molitve, Lav XIV – nekadašnji misionar iz Perua – započinje pontifikat porukom jedinstva, skromnosti i nade za više od milijardu vernika širom sveta.
U svom prvom nedeljnom blagoslovu Sveti Otac osudio je globalne sukobe, pozvao na okončanje ratova i pomolio se za sve majke širom sveta. Ovaj trenutak označava početak njegovog pontifikata i simbolizuje nadu i jedinstvo vernika širom sveta.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje delovanje Duha istine kao unutrašnje svedočenje koje ne objašnjava samo veru, već je čini živom, prisutnom i lično doživljenom.
Od rada i baštovanstva do venčanja i odlaska na groblje – jeromonah Visoko-Petrovskog manastira u Moskvi razjašnjava šta Crkva zaista uči o Duhovima, a šta potiče iz narodnih zabluda i sujeverja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Silazak Svetog Duha na apostole – Duhove (Pedesetnicu), po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Pohod Blažene Djevice Marije Elizabeti, dok muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada se reči izgovaraju mehanički i bez unutrašnje pažnje, pouka starca Ilije Optinskog otkriva kako jedan jednostavan duhovni početak može da promeni smisao molitve i odnos čoveka prema svakodnevici.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
U duhu ljubavi i bratske solidarnosti, poglavar Srpske pravoslavne crkve čestitao je papi Lavu XIV uz molitvu za mir, jedinstvo i obnovu duhovnih vrednosti u svetu punom iskušenja.
Crkveno-državna delegacija u audijenciji kod poglavara Katoličke crkve: razgovori o nasleđu svetih Ćirila i Metodija, Majci Terezi i jačanju odnosa sa Svetom stolicom.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Reči jeromonaha manastira Agaton otvaraju pitanje koje mnogi izbegavaju: da li sa odlaskom bližnjih prestaje naša dužnost ili tek počinje molitva kao jedina veza koja ostaje između dva sveta.
Monah iz Manastira Vatoped govori o redovima vernika ispred hrama na Vračaru i poručuje da prizor strpljenja i vere u 21. veku svedoči o posebnoj duhovnoj vezi naroda sa Presvetom Bogorodicom.
Tumačeći Hristove reči o Utešitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 7. sedmice po Vaskrsu otkriva zašto se unutrašnja snaga ne zadržava sama od sebe.