Nekadašnji poglavar SPC je govorio da se ne treba samo odricati hrane, već je mnogo važnije postizanje smirenosti, krotkosti i nadasve ljubavi prema sebi i bližnjima. Gordost je jedan od najopasnijih grehova tokom posta. Gospod uči da postimo diskretno, bez licemerja, i da je Bogu ugodan samo onaj post koji je praćen uzdržavanjem od zlih dela, reči i misli. Patrijarh Pavle je postio svaku sredu i petak, kao i sve postove. Jeo je malo, najčešće čorbu od koprive i molio se.
On je govorio da je post način da se negativnosti iz duše istrgnu, a na njihovom mestu posadi dobro. Ova duhovna dimenzija posta ističe se u pravoslavnim izvorima, gde se post smatra sredstvom za očišćenje duha i tela.
Stvarni smisao posta, kako je govorio Patrijarh Pavle, jeste postizanje smirenosti. Kroz smirenje, čovek stiče spoznaju da je jedini spas u Bogu i Njegovoj milosti. Sveti oci Crkve naglašavaju važnost rasuđivanja u postu, što podrazumeva sposobnost razlikovanja između korisnog i štetnog, istine i laži.
Foto Nebojša Mandić
Molitva u crkvi
Post može biti telesni, koji se sastoji od uzdržavanja od određene hrane, ali postoji i duhovni post koji podrazumeva introspekciju i borbu protiv negativnih unutrašnjih sila. Očuvanje duhovnog posta znači suzbijanje gordosti, prejedanja i nepoštovanja posta.
Gordost je jedan od najopasnijih grehova tokom posta. Oni koji sebe smatraju boljima od drugih, posebno zbog posta, trebalo bi da se mole za smirenje. Gospod uči da postimo diskretno, bez licemerja, i da je Bogu ugodan samo onaj post koji je praćen uzdržavanjem od zlih dela, reči i misli.
Prejedanje je takođe opasnost tokom posta, jer post za cilj ima suzbijanje prekomernog uživanja u hrani. Prekomerno uživanje u drugim oblicima hrane tokom posta takođe predstavlja izazov.
Nepoštovanje posta, odnosno svojevoljno odstupanje od posta ili spremanje posnih slava uz mrsnu hranu, takođe se smatra grehom. Važno je poštovati post kao izraz ljubavi i vere prema Bogu.
ST/Nikola Mutić
Paljenje sveća
Zapovest o postu izražava našu ljubav i veru u Gospoda, jer samo oni koji poštuju sve Gospodnje zapovesti imaju istinsku ljubav prema svome Tvorcu. Greh nepoštovanja posta leži ne samo u hrani koju konzumiramo, već i u nepoštovanju Božjih zapovesti o postu i crkvenih pravila.
Stoga je važno shvatiti da post nije samo fizičko uzdržavanje od hrane, već duhovna praksa koja ima za cilj očišćenje duše, smirenje uma i približavanje Bogu.
Jedna izgovorena reč može delovati zastrašujuće, ali Crkva nas uči da samo greh ima stvarnu moć – pokajanje, Ispovest i život u Tajnama čine svaku dušu nepobedivom pod Božijom zaštitom.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Reči jednog od najvećih svetaca pravoslavlja razbijaju iluziju o lakom autoritetu i otkrivaju da je najteža pozicija ona u kojoj čovek mora da predvidi buru, upozori druge i preuzme udarac koji je namenjen njima.
Dok region obeležava 180 godina od objavljivanja njegovog kapitalnog dela, pitanje Njegoševe kanonizacije ponovo se vraća u fokus — zašto je inicijativa iz 2013. godine zaustavljena?
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavnost patrijarha Pavla bila je zadivljujuća - putovao je gradskim prevozom, nosio stare cipele koje je sam krpio, a iznad svega je čuvao čistoću duha, blagost i mudrost.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od progona hrišćana do zemljotresa, ovaj drevni hram je iznova podizao svetlost vere – 16. novembra pravoslavni vernici slave čudesno obnovljeno sveto mesto gde se vekovima čuvaju mošti velikomučenika Georgija.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Od progona hrišćana do zemljotresa, ovaj drevni hram je iznova podizao svetlost vere – 16. novembra pravoslavni vernici slave čudesno obnovljeno sveto mesto gde se vekovima čuvaju mošti velikomučenika Georgija.