Shutterstock/forttonU subotu 5. oktobra su zadušnice, pa se očekuju gužve na grobljima
Na dan posvećen onima koji su okončali svoj ovozemaljski život, kroz liturgije i tihe molitve, vernici se sećaju svojih bližnjih i pronalaze utehu u veri u vaskrsenje i večni život.
Miholjske zadušnice zauzimaju posebno mesto u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, pružajući vernicima priliku da se pomole za duše svojih bližnjih koji više nisu među nama. One se obeležavaju prve subote pred Mitrovdan, kada crkve širom zemlje ispunjavaju molitve, svetlost sveća i miris tamjana, u znak sećanja na one koji su prešli iz ovog života u večnost.
Srpska pravoslavna crkva obeležava Zadušnice četiri puta godišnje: Zimske, Prolećne, Letnje i Miholjske zadušnice. Ovi posebni dani, raspoređeni kroz crkvenu godinu, pružaju vernicima mogućnost da se kroz molitve i liturgije redovno sećaju svojih upokojenih bližnjih, moleći se za njihov mir i spokoj u večnom životu.
matej kastelic / Panthermedia / Profimedia
Na Zadušnice obilazimo grobove naših najmilijih i molimo se za spokoj njihovih duša
Na ovaj sveti dan, vernici posećuju grobove svojih najbližih, pale sveće i sklopljenih ruku mole se za spokoj njihovih duša. Međutim, neki su daleko od grobova svojih predaka, pa nisu u mogućnosti da ih posete. Ipak, i za njih postoji uteha — dovoljno je da se u tišini i smirenju srca pomole za spokoj svojih upokojenih bližnjih, koristeći reči Molitve za upokojene, kao simbol neprekinute veze ljubavi i molitve koja nadilazi udaljenost i vreme.
U ovaj sveti dan, svi koji su izgubili nekog dragog osećaju snažnu potrebu da ponovo probude sećanje, tugu, ali i nadu u vaskrsenje i večni život. Smirene duše vernika se okreću nebu, tražeći utehu u mislima o milosti Božijoj i beskonačnoj ljubavi koja nadilazi granice vremena i prostora
Zadušnice su vreme kada se svi zajedno, kroz molitve i liturgiju, prisećamo da smrt nije kraj, već prelaz u život večni. Ove molitve su svetionici nade i vere da su naši voljeni usnuli sa Hristom i da će, po Njegovoj volji, vaskrsnuti na novi život u Carstvu Nebeskom. Verujući u tu istinu, molitva za upokojene osvetljava put našim dušama i čuva nas u veri da su oni, za koje danas palimo sveće, sada na mestu mira, gde nema bola ni patnje.
youtube/printscreen/Kosovo Online
Miholjske zadušnice se uvek obeležavaju prve subote pred Mitrovdan
Jedna od najdubljih molitava koje se izgovaraju na Miholjske zadušnice, Molitva za upokojene, podseća nas na snagu Božijeg milosrđa:
"Pomeni, Gospode, oce i braću, majke i sestre naše
usnule u nadi na vaskrsenje u život večni,
i sve upokojene u pobožnosti i veri,
i oprosti im svako sagrešenje,
hotimično i nehotimično,
što sagrešiše rečju, ili delom, ili mišlju.
Useli ih u mesta svetla,
u mesta svežine, u mesta odmora,
odakle odbeže svaka muka, žalost i uzdisanje,
gde gledanje lica tvoga
veseli sve od veka svete tvoje.
Daruj im carstvo tvoje
i učešće u neiskazanim i večnim tvojim dobrima,
i naslađivanje u tvom beskonačnom
i blaženom životu.
Jer si ti život, i vaskrsenje
i pokoj usnulih slugu tvojih,
Hriste, Bože naš,
i tebi slavu uznosimo
sa bespočetnim tvojim Ocem
i presvetim, i blagim,
i životvornim tvojim Duhom,
sada i uvek i u vekove vekova. Amin."
U svetlosti ove molitve, Zadušnice nas pozivaju da se ne predajemo očaju, već da se molimo za svoje bližnje, da im poželimo mir, olakšanje i da se sa njima ponovo sretnemo u nebeskom Carstvu. Ovaj praznik je ujedno i podsetnik za sve nas koji živimo na važnost ljubavi, praštanja i vere, koje jedine ostaju kao veza između svetova. Na Miholjske zadušnice, svaki upaljeni plamen sveće svetli kao simbol života koji ne jenjava, kao tiha molitva koja uzdiže duše naših najmilijih ka večnom spokojstvu.
Po učenju Svetog Jovana Zlatoustog „samo, Bože sačuvaj, ako si bolestan ili ako što postradaš. Ali inače nemoj izlaziti, jer ako izađeš pre završetka, podoban si Judi, koji je izašao sa Tajne večere, gdje behu za trpezom Spasitelj sa apostolima, i otišao je i prodao Hrista".
Manastirska trpezarija na veliki pravoslavni praznik obogaćena je vrednom umetnošću, koja nosi priče predaka. Ove tkanine ne samo da ukrašavaju prostor, već i jačaju duhovne veze među monasima.
Ova praksa, iako duboko ukorenjena u narodu, često dovodi do zabune među vernicima. Protojerej Dejan Krstić nudi dublje razumevanje značaja molitve i paljenja sveća.
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Ovaj dan nosi sa sobom duhovnu snagu i važnost tradicije koja nas povezuje sa našim predcima. Protođakon Ljubomir Ranković ističe važna pravila koja nas vode ka ispravnom obeležavanju ovog dana, posvećenog upokojenima.
Na liturgiji u Patrijaršijskoj kapeli Svetog Simeona, blaženopočivši patrijarh srpski je podsetio da molitva za upokojene nije samo tuga, već i izraz ljubavi, nade i duhovnog zajedništva koje traje kroz vekove.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
U besedi za 10. subotu po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika 20. veka upozorava da i životinje prepoznaju svog gospodara, dok mnogi ljudi ostaju slepi za prisustvo Božje ljubavi, gubeći svoje pravo ljudsko i duhovno dostojanstvo.