Manastirska trpezarija na veliki pravoslavni praznik obogaćena je vrednom umetnošću, koja nosi priče predaka. Ove tkanine ne samo da ukrašavaju prostor, već i jačaju duhovne veze među monasima.
U duhovnoj atmosferi, bratstvo Manastira Hilandara svečano je i molitveno proslavilo praznik Vozdviženje Časnog krsta. Ova značajna prilika obeležena je prazničnim bdenijem, koje je predvodio mitropolit niški Arsenije, uz sasluženje igumana arhimandrita Metodija i hilandarske bratije. Među brojnim vernicima, događaju je prisustvovao i gradonačelnik Pirota, Vladan Vasić, koji je sa sobom doneo dragocen dar — pirotske ćilime, istkane veštim rukama lokalnih tkalja, koje sada krase trpezariju ovog drevnog manastira.
Foto: SPC
Trpeza Manastira Hilandar
Pirotski ćilimi, poznati po svojoj bogatoj tradiciji i unikatnom dizajnu, predstavljaju više od običnog dekorativnog predmeta. Oni su simbol kulturnog nasleđa Srbije, a svaki komad nosi sa sobom priče i tradicije koje se prenose s kolena na koleno. Ove prelepe tkanine, sa svojim šarenim motivima i raskošnim uzorcima, ne samo da unose toplinu i lepotu u prostore gde se nalaze, već i podsećaju na vrednosti zajedništva i duhovne povezanosti.
Foto: SPC
Vladika niški Arsenije
Trpezarija u manastiru ima poseban značaj u monaškom životu, jer je mesto gde se okupljaju monasi kako bi delili obrok, ali i duhovne misli i iskustva. Ova zajednička večera je simbol zajedništva, zajedničkog puta i bratske ljubavi, gde se vernici okupljaju u Hristovo ime. Stoga, prisustvo pirotskih ćilima u hilandarskoj trpezariji ne predstavlja samo fizički element, već i duboku povezanost sa tradicijom, verom i duhovnošću koja se odražava u svakom trenutku zajedništva.
U srcu Atosa, u administrativnom centru Kareja, nalazi se posebna posnica koja u tišini čuva nasleđe Svetog Save, mesto neprekidne molitve i stroge posvećenosti, koje ima duboku duhovnu tradiciju i istorijski značaj.
Mudrost jednog od najvećih duhovnika 20. veka, Svetog Siluana Atonskog, vodi nas ka spasenju kroz ljubav, pokajanje i unutrašnju borbu, a njegove pouke ostaju svetionik vere još od njegove kanonizacije 1987. godine.
Iz knjige „Pravoslavni posni kuvar“ Nade Marković donosimo recept za drugačiji posni obrok na ulju, u kojem se prokelj obavijen hrskavim testom pretvara u ukusno jelo jednostavne pripreme.
Božić, Vaskrs, Bogojavljenje i druge velike praznike prate brojna narodna tumačenja i običaji, ali crkveno učenje njihov smisao vidi u duhovnoj poruci, a ne u predskazanjima.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima Sveti Kololaj Ohridski i Žički podseća da se ljudska moć, bogatstvo i slava pretvaraju u prah, dok dela zasnovana na pravdi i veri ostavljaju trag koji nadživljava i najmoćnija carstva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Uz crkvene i državne počasti, dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
Blaženopočivši mitropolit Amfilohije doneo je sa Svete gore pelcer svetinje koja vekovima rađa samo u carskoj lavri – sada čudotvorna loza cveta i u glavnom gradu Crne Gore.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U razgovoru za grčku Pemptousa TV, mitropolit bački Irinej govorio je o velikom odzivu vernika u Beogradu, posledicama komunističkog nasleđa i misiji Crkve u duhovnoj obnovi čoveka.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok mnogi klonu pod teretom sopstvenih slabosti, poznati duhovnik sa Svete Gore upozorava da čoveka ne uništavaju samo padovi, već i trenutak kada odustane od borbe za promenu.