Printscreen/Youtube/RTV Stara PazovaSveća od prošle godine se ne baca već se nosi u crkvu
Slavska sveća, lepo ukrašena, stavlja se u čirak, svećnjak, pali se na dan slave, pred rezanja slavskog kolača, trebalo bi da bude visine od 50-60 cm i napravljena od prirodnog voska.
Slavska sveća je, uz žito, vino i slavski kolač, obavezan deo i simbol krsne slave i trebalo bi znati da se ona nikad ne baca. Lepo ukrašena, stavlja se u čirak (svećnjak), pali se na dan slave, pred rezanja slavskog kolača, trebalo bi da bude visine od 50-60 cm i napravljena od pravog voska.
Pali je domaćin tako što se preksti, pomoli se Bogu i pomene svog sveca, potom je celiva (time se izražava ljubav prema svetome i samom činu krsne slave) i obavezno zapali šibicom. Svetlost sveće simbolizuje to da su hrišćani sledbenici religije svetlosti, nauke Hristove, a prinosi se i kao odgovarajuću žrtvu Bogu.
Shutterstock
Sveća od prošle godine se ne baca već se nosi u crkvu
Svaća bi trebalo da gori tokom celog dana trajanja slave, a kao što ju je upalio, domaćin je i gasi. Domaćin ne bi trebalo da seda sve dok ona gora. Dakle, mora stajati sve vreme slave, taj običaj se naziva, dvorenje slave i o njemu možete saznati više na ovom linku.
To radi na sledeći način: domaćin se prekrsti, uzme čašu sa vinom, iz nje zahvati jednu kafenu kašičicu vina i izlije je uz fitilj sveće koja gori. Vino polako ugasi sveću. Ugašena sveća se potom stavlja pred ikonu i pali se u slučajevima zajednički molitvi do naredne slave.
Poželjno je da se deo sveće koji nije izgoreo na slavi do naredne iskoristi. Međutim, ukoliko se to i ne desi, tu sveću nikako ne treba baciti. Nju bi trebalo na dan slave odneti u crkvu i zapaliti je pre liturgije za zdravlje članova porodice.
Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Svetlost kandila nije samo plamen, već vodič ka duhovnom buđenju i podsećanje na Hristovu prisutnost u nama. Sveti vladika Nikolaj ukratko je objasnio razloge zbog kojih je ova svetlost važna za svaki verujući dom i srce.
Pitanje koje nije jasno mnogima tiče se načina na koji se tradicija proslavljanja kućnog sveca prenosi na ženske članove porodice, posebno u slučajevima kada žena dolazi u novu porodicu, nakon braka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na proročanstvo Isaije o svetu bez rata i poziva svakog vernika da preobrazi strasti u ljubav, stid u pokajanje i duhovnu borbu u seme unutrašnjeg mira.
U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Slavska sveća bi trebalo da bude od pravog voska, lepo ukrašena i visine od 50 do 60 cm. Obavezno se pali na dan slave pre nego što se preseče slavski kolač, i to uz molitvu domaćina, koji se prekrsti, pomoli i celiva sveću, izražavajući time ljubav prema svetitelju i činu slave.
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hleb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga seku i služe drugim gostima uz ručak.
Otkrivamo recept za beogradsku kapamu, kakvu su naše bake spremale za slave i praznike, kada su kuće mirisale na ljubav, a svaki zalogaj bio blagoslov.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.