Printscreen/Youtube/RTV Stara PazovaSveća od prošle godine se ne baca već se nosi u crkvu
Slavska sveća, lepo ukrašena, stavlja se u čirak, svećnjak, pali se na dan slave, pred rezanja slavskog kolača, trebalo bi da bude visine od 50-60 cm i napravljena od prirodnog voska.
Slavska sveća je, uz žito, vino i slavski kolač, obavezan deo i simbol krsne slave i trebalo bi znati da se ona nikad ne baca. Lepo ukrašena, stavlja se u čirak (svećnjak), pali se na dan slave, pred rezanja slavskog kolača, trebalo bi da bude visine od 50-60 cm i napravljena od pravog voska.
Pali je domaćin tako što se preksti, pomoli se Bogu i pomene svog sveca, potom je celiva (time se izražava ljubav prema svetome i samom činu krsne slave) i obavezno zapali šibicom. Svetlost sveće simbolizuje to da su hrišćani sledbenici religije svetlosti, nauke Hristove, a prinosi se i kao odgovarajuću žrtvu Bogu.
Shutterstock
Sveća od prošle godine se ne baca već se nosi u crkvu
Svaća bi trebalo da gori tokom celog dana trajanja slave, a kao što ju je upalio, domaćin je i gasi. Domaćin ne bi trebalo da seda sve dok ona gora. Dakle, mora stajati sve vreme slave, taj običaj se naziva, dvorenje slave i o njemu možete saznati više na ovom linku.
To radi na sledeći način: domaćin se prekrsti, uzme čašu sa vinom, iz nje zahvati jednu kafenu kašičicu vina i izlije je uz fitilj sveće koja gori. Vino polako ugasi sveću. Ugašena sveća se potom stavlja pred ikonu i pali se u slučajevima zajednički molitvi do naredne slave.
Poželjno je da se deo sveće koji nije izgoreo na slavi do naredne iskoristi. Međutim, ukoliko se to i ne desi, tu sveću nikako ne treba baciti. Nju bi trebalo na dan slave odneti u crkvu i zapaliti je pre liturgije za zdravlje članova porodice.
Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Svetlost kandila nije samo plamen, već vodič ka duhovnom buđenju i podsećanje na Hristovu prisutnost u nama. Sveti vladika Nikolaj ukratko je objasnio razloge zbog kojih je ova svetlost važna za svaki verujući dom i srce.
Pitanje koje nije jasno mnogima tiče se načina na koji se tradicija proslavljanja kućnog sveca prenosi na ženske članove porodice, posebno u slučajevima kada žena dolazi u novu porodicu, nakon braka.
U besedi za 20. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek svojim padom sabira protiv sebe sile tame, ali kroz iskreno pokajanje otkriva put ka slobodi, radosti i neizrecivoj svetlosti Božjeg oproštaja
Ajeti 42:11-12 govore o velikim talasima, iskušenjima i Božijoj milosti otkriva kako slobodna volja i vera oblikuju naš život i pružaju smernice kroz najteže izazove.
Dok je njegova supruga bila u blagoslovenom stanju, sveštenik Predrag Popović doživeo je susret sa svetiteljkom koji je promenio život njegove porodice i potvrdu vere u Božiju promisao.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Slavska sveća bi trebalo da bude od pravog voska, lepo ukrašena i visine od 50 do 60 cm. Obavezno se pali na dan slave pre nego što se preseče slavski kolač, i to uz molitvu domaćina, koji se prekrsti, pomoli i celiva sveću, izražavajući time ljubav prema svetitelju i činu slave.
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hleb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga seku i služe drugim gostima uz ručak.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
U popularnom podkastu koji vodi dominikanski sveštenik, glavni trener Seltiksa Džo Mazula rekao je da razmišlja o rukopoloženju i da mu je vera oslonac u svakom trenutku.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.