DANAS SU MATERICE: Obeležavamo najveći hrišćanski praznik majki i žena!
Praznik Materice se slavi u drugu nedelju pre Božića, a prati ga niz lepih običaja.
Za božićnu pečenicu bira se najlepše prase ili jagnje, mada neki pripremaju i ćurku ili kokošku.
Srbi pravoslavne veroispovesti danas obeležavaju Tucindan, praznik koji se uvek proslavlja 5. januara, dva dana pre Božića.
Na ovaj dan, prema običajima, kolje se pečenica koja će biti poslužena za božićnu trpezu. Sam naziv praznika potiče od starog običaja kada se prase ili jagnje koje je bilo namenjeno za Božić ubijalo dva dana ranije, odnosno "tuklo" najpre krupicom soli, a potom sekirom ili nožem, što je dalo naziv Tucindan.
Ovaj običaj ima duboke korene u paganskim vremenima i bio je vezan za prinošenje žrtve. Kasnije ga je prihvatila i blagoslovila crkva. Naime, posle Božićnog posta, koji traje šest nedelja, jača hrana dobro dođe, pogotovo što su tada izuzetno jaki mrazevi i zime.

Za božićnu pečenicu bira se najlepše prase ili jagnje, mada neki pripremaju i ćurku ili kokošku. Životinja treba biti bela i zdrava, bez telesnih nedostataka, a peče se na Badnji dan i konzumira za Božić.
Inače, SPC danas proslavlja i Oce, praznik posvećen očevima.
Običaji koji se vezuju da današnji dan nalikuju Matericama i Detinjcima, samo što se danas umesto dece i majki, vezaju očevi.
Isto kao na Materice, deca porane i unapred pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vezuju svoje očeve za noge na isti način kao što su njih vezivali na Detinjce. On mora da "odreši" tako što će im dati neki sitan poklon.
Kako je navedeno na sajtu Eparhije Žičke ovo, uzajamno “drešenje” je međusobno činjenje poklona ljubavi, što stvara prazničnu, svečanu atmosferu u porodičnim hrišćanskim krugovima.
Praznik Materice se slavi u drugu nedelju pre Božića, a prati ga niz lepih običaja.
Prema svetom Kirilu Aleksandrijskom Danilo i tri otroka doživeli su u Vavilonu duboku starost, ali su "mačem posečeni zbog vere prave".
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Mi smo razmna bića, dogovorom sve možete i ljubavlju da rešite, rekao je iguman manastira Nimnik, otac Jelisej.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Kada je izdahnuo, prema predanju, lice mu se zasvetlilo kao sunčeva svetlost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prvo i drugo obretenije glave Svetog Jovana Krstitelja po starom i Svetih 40 mučenika Sebastijskih po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetu Frančesku Rimsku, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu danas nema većeg praznika.
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da prorok nekako ne vaskrsne.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Polikarpa Smirnskog po starom i Svetog Teofilakta Ispovednika po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Ivana od Boga, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu danas nema većeg praznika.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Ova istina nije samo teološki izraz, već temelj vere, jer objašnjava na koji način je Bog stupio u istoriju i spasao čoveka.
Na predavanju u Šidu sveštenik SPC govorio je o poreklu ovog pokreta među vernicima, ulozi Svetog vladike Nikolaja u njegovom ocrkovljenju i značaju posta i molitve kao temelja duhovnog života u Crkvi.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.