DANAS SU MATERICE: Obeležavamo najveći hrišćanski praznik majki i žena!
Praznik Materice se slavi u drugu nedelju pre Božića, a prati ga niz lepih običaja.
Za božićnu pečenicu bira se najlepše prase ili jagnje, mada neki pripremaju i ćurku ili kokošku.
Srbi pravoslavne veroispovesti danas obeležavaju Tucindan, praznik koji se uvek proslavlja 5. januara, dva dana pre Božića.
Na ovaj dan, prema običajima, kolje se pečenica koja će biti poslužena za božićnu trpezu. Sam naziv praznika potiče od starog običaja kada se prase ili jagnje koje je bilo namenjeno za Božić ubijalo dva dana ranije, odnosno "tuklo" najpre krupicom soli, a potom sekirom ili nožem, što je dalo naziv Tucindan.
Ovaj običaj ima duboke korene u paganskim vremenima i bio je vezan za prinošenje žrtve. Kasnije ga je prihvatila i blagoslovila crkva. Naime, posle Božićnog posta, koji traje šest nedelja, jača hrana dobro dođe, pogotovo što su tada izuzetno jaki mrazevi i zime.
Za božićnu pečenicu bira se najlepše prase ili jagnje, mada neki pripremaju i ćurku ili kokošku. Životinja treba biti bela i zdrava, bez telesnih nedostataka, a peče se na Badnji dan i konzumira za Božić.
Inače, SPC danas proslavlja i Oce, praznik posvećen očevima.
Običaji koji se vezuju da današnji dan nalikuju Matericama i Detinjcima, samo što se danas umesto dece i majki, vezaju očevi.
Isto kao na Materice, deca porane i unapred pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vezuju svoje očeve za noge na isti način kao što su njih vezivali na Detinjce. On mora da "odreši" tako što će im dati neki sitan poklon.
Kako je navedeno na sajtu Eparhije Žičke ovo, uzajamno “drešenje” je međusobno činjenje poklona ljubavi, što stvara prazničnu, svečanu atmosferu u porodičnim hrišćanskim krugovima.
Praznik Materice se slavi u drugu nedelju pre Božića, a prati ga niz lepih običaja.
Prema svetom Kirilu Aleksandrijskom Danilo i tri otroka doživeli su u Vavilonu duboku starost, ali su "mačem posečeni zbog vere prave".
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Mi smo razmna bića, dogovorom sve možete i ljubavlju da rešite, rekao je iguman manastira Nimnik, otac Jelisej.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Sveti Oci kažu da se gord čovek ne može popraviti dok ne dođe do velike patnje ili Božije milosti, jer mu nijedna ljudska reč ne dopire do duše.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja svetitelja čija krotkost, molitve i čuda vekovima osvetljavaju put monasima i vernicima širom pravoslavlja.
Iako je Nohad nedavno preminula, 14. maja 2025, njena priča i dalje inspiriše mnoge.
Festival, osim što slavi Marijino uznesenje, osvetljava bogatu veru, autohtoni identitet i zajedničku nadu, koji su srž katoličkog života na Floresu.
Svetitelj koji je rođen nem, a progovorio je tek kada su ga pričestili, kasnije je postao jedan od najvećih branilaca pravoslavne vere i tvorac Velikog kanona Bogorodici.
Iako je Nohad nedavno preminula, 14. maja 2025, njena priča i dalje inspiriše mnoge.
Promocija knjige “Dodir” održaće se večeras u Narodnoj biblioteci u 19 sati.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
U plamenu su sačuvali ne samo živote i domove, već i deo duhovne i kulturne baštine.
Da li svojim rečima i postupcima isceljujemo ili ranjavamo druge? Zlatoust poručuje da na Sudu Božjem neće biti važno koliko smo puta izgovorili molitvu, već koliko smo srca iscelili, a koliko povredili.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.