DANAS SU MATERICE: Obeležavamo najveći hrišćanski praznik majki i žena!
Praznik Materice se slavi u drugu nedelju pre Božića, a prati ga niz lepih običaja.
Hristos je se rodio u štali, na slami i zbog toga se u dom na Badnji veče unosi slama.
Pravoslavni vernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru danas obeležavaju Badnji dan, koji je i poslednji dan Božićnog posta i najavljuje proslavu najradosnijeg praznika - Božića - rođenja Isusa Hrista.
Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj.
On je nezaobilazan deo današnje proslave, ali bitnu ulogu ima i slama, koja se posipa po podu doma, a koja predstavlja simbol rođenja Isusa Hrista. Naime, Hristos je se rodio u štali, na slami i zbog toga se u dom na Badnji veče unosi slama koja bi trebalo da se iznosi tek 9. januara (Božić se slavi tri dana).
Slama se unosi u kući iza badnjaka. Domaćin ili neki drugi odrasli muškarac iz kuće unosi u kuću veliki naramak slame koji je tog jutra načupan iz stoga, zavezan užetom i odložen u nekom delu dvorišta da sačeka veče kada se ona rasipa po kući.
Ponegde se slama unosi u velikom džaku spremljenom za tu svrhu, a posle se preko tog džaka postavlja badnjačka večera.
Slama se unosi na isti način kao i badnjak.
Onaj ko unosi slamu pozdravlja ukućane rečima: “Srećno vam Badnje veče”, a ovi mu odgovaraju: “Bog ti dobro dao i sreće imao”. Domaćica ga zasipa žitom iz sita, a zatim onaj koji je uneo slamu spušta je na tlo i imitira kvocanje kvočke: “kvo, kvo, kvo”.
Deca čupkaju slamu i imitiraju piliće: “piju, piju, piju”…
Slama se zatim rastura po celoj kući, posebno tamo gde će se spavati. Ponegde postoji običaj da preko slame prostru zatirače i pa svi ukućani te veče spavaju zajedno na slami.
Slama se 9. janura pomete metlom i prosipa se po dvorištu ili biljkama.
Praznik Materice se slavi u drugu nedelju pre Božića, a prati ga niz lepih običaja. Za božićnu pečenicu bira se najlepše prase ili jagnje, mada neki pripremaju i ćurku ili kokošku. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak. Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj.
DANAS SU MATERICE: Obeležavamo najveći hrišćanski praznik majki i žena!
DANAS JE TUCINDAN, DAN KADA SE PRIPREMA PEČENICA ZA BOŽIĆ: Evo kakva životinja treba da bude
ŠTA SE STAVLJA U ČESNICU I KAD SE ONA PRAVI: Okreće se kao slavski kolač i lomi na onoliko delova koliko je ukućana
DANAS JE VELIKI PRAZNIK, SLAVIMO BADNJI DAN! Čekamo najradosniji hrišćanski praznik Božić!
Isus Hristos je rođen u pećini tačno u ponoć.
Iako je Nohad nedavno preminula, 14. maja 2025, njena priča i dalje inspiriše mnoge.
Festival, osim što slavi Marijino uznesenje, osvetljava bogatu veru, autohtoni identitet i zajedničku nadu, koji su srž katoličkog života na Floresu.
Svetitelj koji je rođen nem, a progovorio je tek kada su ga pričestili, kasnije je postao jedan od najvećih branilaca pravoslavne vere i tvorac Velikog kanona Bogorodici.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Iako je Nohad nedavno preminula, 14. maja 2025, njena priča i dalje inspiriše mnoge.
Promocija knjige “Dodir” održaće se večeras u Narodnoj biblioteci u 19 sati.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
U plamenu su sačuvali ne samo živote i domove, već i deo duhovne i kulturne baštine.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
U besedi za četvrtak šeste sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto vera sama po sebi ništa ne znači ako čovek ne zna njen pravi cilj – spasenje svoje duše i večno življenje u Carstvu Božjem.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.