ODBILA BRAK, POBEGLA U MANASTIR, A ONO ŠTO SE DESILO POSLE CEPA SRCE: Danas je Sveta prepodobnomučenica Fevronija!
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Ovi sveci se slave dva puta godišnje: 14. jula i 14. novembra.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana - letnje Svete Vrače.
Rođeni su negde u Aziji od oca neznabošca i majke hrišćanke. Po očevoj smrti, majka Teodotija posvetila je sve svoje vreme i trud da sinove vaspita i podigne kao istinite hrišćane.
Mladići su stasali i izučili medicinu, pa su pomagali mnogim bolesnicima. Prozvani su bezmednim vračima, tj. besplatnim lekarima koji su primili Hristovu zapovest: badava primiste, badava dajite (Mt. 10, 8), a nikada nisu naplaćivali svoje usluge.
Toliko su bili oprezni u besplatnom lečenju, da se sveti Kozma naljutio na brata što je od neke bolesnice uzeo tri jajeta, a Damjan ih je, ustvari, uzeo, kad ga je isceljena žena zaklela Presvetom Trojicom.
U to vreme na vlasti u Rimu bio je car Karin. Kad su mu gonitelji hrišćana doveli Kozmu i Damjana okovane u lance, car im je naredio da se odreknu Hrista i prinesu žrtve idolima. No Kozma i Damjan ne samo ne poslušaše cara, nego ga još savetovahu da on odstupi od mrtvih idola i da prizna jedinoga istinitoga Boga.
"Naš Bog nije stvoren, no on je stvoritelj svega, a tvoji su bogovi izmišljotine ljudske i delo ruku umetnika. I kad ne bi bilo umetnika da vam naprave bogove, vi se ne bi imali kome klanjati."
Posle čuda učinjenoga nad samim carem, "jer ga čudesno isceliše od teškog neduga", car i sam izjavi svoju veru u Hrista i otpusti braću svetu s mirom. I oni su nastavili da šire hrišćanstvo i isceljuju bolesne, i "behu sami od naroda proslavljani na sve strane".
Zavidevši im na slavi, lekar i njihov nekadašnji učitelj, pod izgovorom da beru lekovite trave, izveo ih je u planinu i ubio kamenjem. Postradali su 284 god.
Sahranjeni su zajedno u mestu Feremanu.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Petrovdan je jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.
Iako svaki od 12 apostola ima svoj dan, Pavlovdan je poseban dan kada se slavi saborno sećanje na sve apostole.
Deci u školama besplatno dele „Biblije” koje sadrže skrivene poruke – evo zašto pravoslavni stručnjaci upozoravaju na ovu tihu, ali veliku opasnost.
Za savet, utehu i moralnu potporu često je odlazio svetom Antoniju, koga je on poštovao kao svoga duhovnog oca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Antonija Velikog po starom, i Sabor Svetih Tri Jerarha po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svete Martine i Svete Hijacinte Marescoti, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Malo je onih koji znaju kako su lanci iz jerusalimske i rimske tamnice postali jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija i zašto se upravo u njima prepoznaje poruka da prava sloboda ne zavisi od zidova ni od ključeva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Časne verige Svetog apostola Petra po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svetog Valerija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
U besedi za petak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razlikovati površno znanje koje obmanjuje od istinske mudrosti koja osvetljava srce i oblikuje duh.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.