ODBILA BRAK, POBEGLA U MANASTIR, A ONO ŠTO SE DESILO POSLE CEPA SRCE: Danas je Sveta prepodobnomučenica Fevronija!
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Ovi sveci se slave dva puta godišnje: 14. jula i 14. novembra.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana - letnje Svete Vrače.
Rođeni su negde u Aziji od oca neznabošca i majke hrišćanke. Po očevoj smrti, majka Teodotija posvetila je sve svoje vreme i trud da sinove vaspita i podigne kao istinite hrišćane.
Mladići su stasali i izučili medicinu, pa su pomagali mnogim bolesnicima. Prozvani su bezmednim vračima, tj. besplatnim lekarima koji su primili Hristovu zapovest: badava primiste, badava dajite (Mt. 10, 8), a nikada nisu naplaćivali svoje usluge.
Toliko su bili oprezni u besplatnom lečenju, da se sveti Kozma naljutio na brata što je od neke bolesnice uzeo tri jajeta, a Damjan ih je, ustvari, uzeo, kad ga je isceljena žena zaklela Presvetom Trojicom.
U to vreme na vlasti u Rimu bio je car Karin. Kad su mu gonitelji hrišćana doveli Kozmu i Damjana okovane u lance, car im je naredio da se odreknu Hrista i prinesu žrtve idolima. No Kozma i Damjan ne samo ne poslušaše cara, nego ga još savetovahu da on odstupi od mrtvih idola i da prizna jedinoga istinitoga Boga.
"Naš Bog nije stvoren, no on je stvoritelj svega, a tvoji su bogovi izmišljotine ljudske i delo ruku umetnika. I kad ne bi bilo umetnika da vam naprave bogove, vi se ne bi imali kome klanjati."
Posle čuda učinjenoga nad samim carem, "jer ga čudesno isceliše od teškog neduga", car i sam izjavi svoju veru u Hrista i otpusti braću svetu s mirom. I oni su nastavili da šire hrišćanstvo i isceljuju bolesne, i "behu sami od naroda proslavljani na sve strane".
Zavidevši im na slavi, lekar i njihov nekadašnji učitelj, pod izgovorom da beru lekovite trave, izveo ih je u planinu i ubio kamenjem. Postradali su 284 god.
Sahranjeni su zajedno u mestu Feremanu.
Iako je imala tek 20 godina, poštovali su je i u manastiru i u gradu zbog velike krotosti, mudrosti i uzdržljivosti.
Petrovdan je jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.
Iako svaki od 12 apostola ima svoj dan, Pavlovdan je poseban dan kada se slavi saborno sećanje na sve apostole.
Deci u školama besplatno dele „Biblije” koje sadrže skrivene poruke – evo zašto pravoslavni stručnjaci upozoravaju na ovu tihu, ali veliku opasnost.
Dobili su dar isceljenja, a za svoju pomoć nisu tražili ništa osim vere u Hrista, a njihov život ostao je primer milosrđa, služenja drugima i nepokolebljivosti uprkos progonima.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.