U danima posle Vaskrsa, kada su frižideri puni ofarbanik, ali nepojedena jaja, svaka domaćica traži način da ih iskoristi. Ovo veselo jelo u obliku pilića nije samo ukusno – već je prava praznična radost na tanjiru!
U svetlosti Vaskrsenja, kada domovi mirišu na tamjan, sveće i kolače, često se dogodi da na trpezi ostane mnoštvo jaja, pažljivo ofarbanih, ali nepojedenih. I dok su nam boje i simbolika važan deo prazničnog duha, duhovno srce domaćice zna da je svako jaje blagosloveno i ne sme se baciti. Zato je Bela nedelja idealna prilika da se iznova obraduju i mališani i odrasli – kroz ukusne, vedre i maštovite zalogaje koji slave život i radost.
Jedan od načina da Vaskrs traje duže nego što kalendar označava jeste da ostatak vaskršnjih jaja pretočimo u tanjir pun ljubavi i igre. Svaka vešta domaćica zna da kuhinja nije samo mesto gde se sprema hrana, već mala radionica čuda u kojoj se od običnih sastojaka može stvoriti nešto što će izmamiti osmeh i zahvalnost.
Ovaj recept je upravo takav – jednostavan, ali začinjen toplinom, domišljatošću i hrišćanskom radošću. Idealan je ne samo za bele dane nakon Vaskrsa, već i za rođendane, dečje zabave, pa čak i za mirna porodična popodneva kada se radujemo životu i bližnjima.
Sastojci:
8 tvrdo kuvanih jaja
1 i po supena kašika majoneza
1 kašičica senfa
nekoliko kiselih krastavčića (sitno seckanih)
¼ kašičice začinske paprike
prstohvat belog luka u granulama
so i sveže mleveni biber, po ukusu
1 šargarepa
16 zrna crnog bibera
Shutterstock/iuliia_n
Punjena jaja posebno će obradovati mališane
Priprema:
Uklonite ljuske sa jaja, pa svako zasecite cik-cak nožem po sredini kako biste dobili dve dekorativne polovine. Od 16 polovina, 8 možete malo zaseći s donje strane da bi stabilno stajale na tanjiru.
Uklonite žumanca i stavite ih u činiju. Dodajte majonez, senf, seckane krastavčiće, začinsku papriku, beli luk, so i biber. Sve dobro sjedinite dok se ne dobije fina, kremasta smesa. Ako je potrebno, koristite mikser.
Napunite poslastičarski špric ili kesu za ukrašavanje, pa punite donje polovine belanaca tako da fil nežno viri, kao glava pilenceta iz ljuske.
Šargarepu isecite na male trougliće i pažljivo ih zabodite u fil kao kljunove. Zrna bibera iskoristite kao oči. Zatim stavite gornju cik-cak polovinu ljuske, blago nakrivljenu, tako da sve liči na razigrano pile koje izviruje iz jajeta.
Ova vesela jaja možete poslužiti odmah, ili ih čuvati pokrivene u frižideru, najduže jedan dan, a možete ih pripremiti i posle vaskršnjih praznika, u bilo kojoj svečanoj prilici, dečjoj zabavi, ili kao zanimjivo, ukusno predjelo na slavskoj trpezi.
Isprobajte specijalitet koji spaja sočnu belu ribu sa pečenim povrćem punim ukusa i zdravlja. Idealno rešenje za brzu pripremu ručka ili večere, uz sastojke koje već imate kod kuće.
U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na svakoj trpezi koja se postavlja uz molitvu i zahvalnost, ova bogata salata u obliku torte donosi ne samo raskoš ukusa, već i poruku zajedništva – jer kada se jede u ime Gospoda, i najjednostavniji sastojci postaju blagoslov.
U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.