Shutterstock, Printscreen/Youtube/Телевизија ХрамOtac Vladimir Stupar
Jednostavno, nekad Gospod dopušta da neko prođe kroz to iskustvo koje je na mnogo mesta opisano i u žitijama svetih, da bi nama preneo poruku da budemo ozbiljni i odgovorni kad je spasenje nas samih u pitanju, kaže protojerej-stavrofor Vladimir Stupar
Poslednjih godina pa i decenija sve češće slušamo priče onih koji su se navodno vratili iz mrtvih i okusili iskustvo onozemaljskog života. Svi ti ljudi pričaju o susretu sa mrtvim rođacima, posetama raju i paklu, pa i da su videli i razgovarali sa samim Bogom, koji im je dozvolio da se vrate na zemlju, poverivši im i određenu misiju.
Medicina to stanje povratka "iz mrtvih" naziva kliničkom smrću, a ono što mnogi nazivaju "izletom u drugi svet" objašnjava pojačanom aktivnošću mozga posle prestanka rada srca i rađanjem vizija u tom stanju.
Međutim, protojerej-stavrofor prof. dr Vladimir Stupar kaže da su život i smrt, kao razlučenje duše i tela, isključivo u vlasti Božjoj i da se dešava da Gospod one duše, koje nisu spremne za izlazak pred njegov Sud, vrati.
- Medicina je ranije smatrala da smrt nastupa kad srca prestane da kuca. Međutim, sada je medicina uznapredovala kao dar Božji, gde se lekari bore da isčupaju iz kandži smrti ljude svim raspoloživim sredstvima - počinje on i nastavlja:
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Otac Vladimir Stupar
- Međutim, i život i smrt su u smislu razlučenja duše i tela u vlasti Božjoj i sigurno nekad Gospod, po svojoj promisli, neke duše koje su nespremne da izađu pred Sud, a opet molitvama presvete Bogorodice, vrati - kaže on i navodi primer žene o kojoj je pričao i starac Pajsije.
Reč je o ženi, koja je imala greh, nije ga zbog stida ispovedila, već se tokom života molila Bogorodii. Nju je Bog vratio na zemlju posle tri dana. Ženi je vraćena duša u telo, kako navodi, a ona je odmah pozvala sveštenika i rekla mu da neće živeti još dugo i da želi da ga ispovedi, što je i urađeno i ona se ubrzo potom u miru upokojila
- Ona se našla u opasnosti kad je došla pred sud, ali tada je Bogorodica rekla da joj se žena molila, ali zbog stida greh nije ispovedila. Gospod ima taj dar da vrati dušu u telo ukoliko vidi da smo nespremni za sud. Jednostavno, nekad Gospod dopušta da neko prođe kroz to iskustvo koje je na mnogo mesta opisano i u žitijama svetih, da bi nama preneo poruku da budemo ozbiljni i odgovorni kad je spasenje nas samih u pitanju... I da ćemo za sve dati odgovor, za sve što smo radili u životu, i da je važno da život uskladimo sa njegovim zapovestima - protojerej-stavrofor prof. dr Vladimir Stupar.
Dva dana nakon smrti, kako naglašava protojerej-stavrofor profesor doktor Vladimir Stupar, duša pokojnika luta, obilazi ona mesta koja je volela i posećivala tokom života. Ona se oslobađa time, ističe, tereta telesnosti i postaje pokretljiva da velikom brzinom pređe s jednog mesta na drugo.
On ističe da pravi molitvenici često ne primećuju prolaz vremena jer ih molitveni žar obuzima, a umirenje duše koje proističe iz bdenja donosi trajne plodove. Iako je bdenje naporno, Sveti Teofan naglašava njegovu vrednost, jer smiruje telo i pomaže duhovnom razvoju. Umesto da nas san uspava, bdenje nas aktivira i čini bržima u delima dobra. Sveti Teofan nas poziva da kroz trud i odricanje učimo telo da služi duhu, osnažujući tako našu duhovnost i približavajući nas Bogu. Ova poruka je podsticaj svima koji teže duhovnom napretku da prihvate bdenje kao sredstvo koje ne samo da donosi unutrašnji mir, već i jača našu sposobnost da delujemo sa ljubavlju i revnošću.
U svojoj misli za 19. subotu po Pedesetnici, Sveti Teofan naglašava duboku povezanost između opraštanja grehova i isceljenja. Kroz događaj iz Lukinog evanđelja, kada Isus Hristos oprašta grehe uzetome pre nego što ga isceljuje, ilustrira tu povezanost. Sveti Teofan objašnjava da opraštanje grehova predstavlja unutrašnje, duhovno čudo, dok je isceljenje fizičko čudo koje se dešava na spoljašnjem planu. Ova dva aspekta – duhovno i fizičko – nisu odvojena, već se nadopunjuju.
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Ako volimo sebe i služimo sebi, mi onda ne možemo da služimo Bogu. I to je uzrok svih naših stradanja, stramputica i padanja, ističe protojerej-stavrofor profesor dr Vladimir Stupar.
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
U zadužbini Brankovića, podignutoj pre više od 500 godina, služili su mitropolit Vasilije i episkop Justin, a verni narod svedočio o neobičnoj sili molitve ovog dana.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
U besedi za 10. subotu po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika 20. veka upozorava da i životinje prepoznaju svog gospodara, dok mnogi ljudi ostaju slepi za prisustvo Božje ljubavi, gubeći svoje pravo ljudsko i duhovno dostojanstvo.