Na poziv atinskog arhiepiskopa Jeronima započeo je trodnevni skup o parareligijama i njihovom uticaju na savremenog čoveka. Pravoslavni teolozi, mitropoliti i naučnici razmatraju kako očuvati duhovne vrednosti u vremenu novih, često opasnih, ideologija i izazova transhumanizma.
U drevnom Pireju, uz molitve je otpočeo skup posvećen očuvanju duhovnog nasleđa pravoslavne vere i obrani njene istine u vremenu sveopšteg preispitivanja. Na 34. konferenciji pravoslavnih crkava i mitropolija Grčke, koja traje od 5. do 7. novembra 2024. godine, izučava se pitanje sektaštva i parareligijskih pokreta novog doba, čije prisustvo izaziva brojne duhovne i etičke dileme.
Foto SPC
Skup je otvoren 5. novembra i trajaće do 7. novembra
Ovaj događaj, organizovan pod blagoslovom Arhiepiskopije atinske, okupio je predstavnike različitih pravoslavnih zajednica u želji da prodube dijalog i prepoznaju zajedničke odgovore na savremene izazove. Skup je započet malim činom osvećenja, koji je izvršio mitropolit kidonijski i apokoronski Damaskin, unoseći miris tamjana i reč blagoslova u duhovnu atmosferu konferencije. Okupljene je srdačno pozdravio protojerej-stavrofor Kirijakos Curos, podsećajući ih na večnu snagu vere koja stoji nasuprot prolaznim ideologijama i iluzijama Novog doba.
Prvi dan skupa je otpočeo činom malog osvećenja koji je, sa blagoslovom mitropolita pirejskog Serafima, izvršio mitropolit kidonijski i apokoronski Damaskin, posle čega je predstavnik domaće Crkve, protojerej-stavrofor Kirijakos Curos, sekretar Sinodske komisije za savremene jeresi, pozdravio učesnike Konferencije. Zatim su pročitana pozdravna pisma predstojatelja Carigradske patrijaršije, Aleksandrijske patrijaršije, Antiohijske patrijaršije, Jerusalimske patrijaršije, Srpske patrijaršije, Bugarske patrijaršije, Arhiepiskopije kiparske, Poljske pravoslavne crkve, Arhiepiskopije albanske i Arhiepiskopije atinske.
U ime Srpske pravoslavne crkve, arhimandrit mr Evsevije (Meandžija) preneo je pozdrav patrijarha Porfirija, ističući reči koje osvetljavaju istorijski razvoj i današnje oblike delovanja sekti, upozoravajući na uticaj koji one vrše na duhovnu sliku savremenog čoveka. Njegovo obraćanje podsetilo je prisutne da, uprkos izazovima, vera ostaje čvrst temelj i putokaz, a duhovna misija Crkve postaje svetionik u vremenu konfuzije i nesigurnosti.
U nastavku, prezviter dr Oliver Subotić izložio je projekat patrijarha Porfirija, koji kroz Misionarsko odeljenje Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke i Odsek za apologetsku misiju nudi temeljan pristup izazovima sektaštva i savremenih jeresi. Sa dubokim poštovanjem prema prisutnima, domaćin konferencije, mitropolit Serafim, otvorio je radni deo skupa i osvrnuo se na ideologiju transhumanizma, označivši je kao savremeni izazov čovečanstvu koji zahteva promišljeni pravoslavni odgovor.
Uz reči profesora Konstantina Kotcijopulosa, koji je u svom predavanju istražio veze posthumanizma i veštačke inteligencije, ova konferencija postaje svetionik duhovne rasprave i promišljanja o očuvanju vere i identiteta pravoslavnih zajednica u vremenu sveopšteg tehnološkog i društvenog preobražaja.
Od čišćenja doma i odlaska na mezarja do kurbana i porodičnih okupljanja: objašnjenja koja otkrivaju kako se kroz svakodnevne običaje čuva duh praznika i prenosi kroz generacije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Isidora po starom i Svetog mučenika Teraponta Sardijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Augustina Kenterberijskog, dok muslimani obeležavaju prvi dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok jedni neprestano preživljavaju juče, a drugi strepe od sutra, jedna pouka arhimandrita Save Majuka razbija tu unutrašnju tišinu i vraća fokus na jedini trenutak koji čovek zaista ima - sada.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Dok se joga u savremenom društvu promoviše kao način postizanja fizičkog i mentalnog balansa, episkop zvorničko-tuzlanski otvoreno govori o rizicima koje ova praksa nosi za pravoslavne vernike i poziva na očuvanje svetosavske vere.
Nekadašnji evanđelistički, a danas pravoslavni sveštenik govori o svom duhovnom preobražaju, preispitivanju istine i pitanjima koja razotkrivaju korene hrišćanske vere. Njegov susret sa mladićem na aerodromu naterao je mnoge da se zamisle o istoriji Crkve i Svetog pisma.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da će jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, na molbu patrijarha Porfirija i uz blagoslov igumana manastira Vatoped, u Hramu Svetog Save ostati duže nego što je planirano.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
Kolona duža od kilometar i po proteže se vračarskim ulicama, dok poklonici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore poručuju da nijedno čekanje nije teško kada među srpski narod stigne ovakva svetinja.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Jevanđelja ga pominju samo u tragovima, a predanje mu pripisuje više identiteta, ko je bio Juda Jakovljev i zašto i dalje izaziva nedoumice među tumačima