U duhovnom centru pravoslavlja na Kosovu i Metohiji, nestala je iskušenica, čiji tragovi vode u misterioznu tišinu sveta. Šta stoji iza ovog slučaja i kako je svetinja pogođena neobjašnjivim događajem koji podseća na zagonetke prošlih vremena?
U manastiru Gračanica, koji je vekovima bio utočište duhovnosti i nade, zadrhtala je tišina. Nestala je iskušenica koja je u ovoj svetinji boravila od februara ove godine, piše. Kako piše Kossev, prijava o njenom nestanku stigla je u Kosovsku policiju 24. decembra ove godine, dan koji je, u svojoj hladnoj i turobnoj atmosferi, donio ne samo prazničnu pomrčinu, već i zagonetnu tugu.
Manastir Gračanica, koji je odavno postao simbol opstanka i borbe srpskog naroda na ovim prostorima, sada se suočava s nečim što ne može objasniti ni najuzvišenija monaška pravila. U sobi u kojoj je iskušenica boravila, pronađena su samo njena lična dokumenta. Svedokinja događaja priča o praznoj sobi, koja je, više nego ikada, odzvanjala pitanjima, neodgovorenim strahovima i skrivenim odgovorima.
Gračanica, nekada muški manastir, obnovljen posle Drugog svetskog rata, danas nosi miris ženskog monaštva. U njemu živi oko 20 monahinja, posvećenih ikonopisanju, vezu, poljoprivredi i svakodnevnim monaškim poslušanjima. I dok Gračanica čuva tajne svoga postojanja, čini se da ni ona sama nije imuna na neobjašnjive događaje koji su se odigrali u njenim zidovima.
Od 1999. godine, manastir Gračanica je postao ne samo duhovno, već i političko središte. U njemu se održavaju sastanci i skupovi, a svakodnevni susreti sa međunarodnim predstavnicima imaju za cilj opstanak i život srpskog naroda na ovom zemljištu.
U ovoj svetinji, pitanja o sudbini nestale iskušenice ni najmanje ne zvuče kao tek još jedan od svakodnevnih izveštaja. Ovdje je svaki trenutak nosio težinu, svaki trag na zemlji značio ne samo fizički gubitak, već i gubitak nade, verovanja, postojanja.
Iako je slučaj nestale osobe otvoren, kosovskoj policiji trenutno nije poznato gde se ona nalazi. Kako je moguće da žena koja je posvetila svoj život Bogu i manastiru, nestane iz svetog prostora? Da li iza njenog nestanka stoji neka mračna ruka, neki nevidljivi zli uticaj, ili je nestala u tišini koju niko nije čuo?
Monahinja Marija iz manastira Beška na Skadarskom jezeru, sestra Dragutina Lalatovića, jednog od uhapšenih mladića na slavi manastira Dečani, poručila je da je hapšenje test vere. Ona je istakla da Dragutin, poznat po humanitarnom radu i podršci srpskom narodu na Kosovu.
Poseta komandanta KFOR-a ovom pravoslavnom manastiru došla je u istom danu kada je eparhija raško-prizrenska javno iznela zabrinutost zbog novih „javnih i neodgovornih izjava pojedinih javnih ličnosti u kosovskom albanskom društvu“.
Nakon poslednjih izjava albanskih zvaničnika o "etničkom čišćenju" Srba sa Kosova i Metohije i tvrdnji da se u srpskim crkvama skriva oružje, Eparhija raško-prizrenska je reagovala upozoravajući na opasnost širenja lažnih informacija koje pogoršavaju međunacionalnu i versku tenziju u ovom delu Balkana.
Eparhija raško-prizrenska oštro reaguje na poziva na nasilje visokog funkcionera stranke "Nova kosovska alijansa", upozorivši na posledice prećutnog odobravanja ovakve retorike u društvu koje tvrdi da teži evropskim vrednostima.
Između kafe i sudskog procesa – stanovnici ovog grada, gde su linije razdvajanja ne samo fizičke, već i duhovne, opstaju, bez obzira što svako od njih lako može postati junak Kafkinog romana.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Izgradnja monaškog konaka iskorišćena je za optužbe protiv Srpske pravoslavne crkve i opštine Gračanica, uz narativ o "zaštiti kulturnog nasleđa" koji dolazi iz sredine u kojoj su crkve paljene.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.