Poglavar Srpske pravoslavne crkve sa sveštenom pratnjom poklonio se mestu gde je Presveta Bogorodica usnula u Gospodu.
Patrijarh srpski Porfirije sa svojom sveštenom pratnjom poklonio se grobu Presvete Bogorodice u Svetoj zemlji, obasjavajući svojim prisustvom mesto gde je, po predanju, Presveta Bogorodica usnula u Gospodu i vaznela se na nebo.
Nakon što je služio liturgiju pređeosvećenih darova u crkvi Groba Gospodnjeg u Jerusalimu, patrijarh se uputio ka Getsimanskom vrtu na obroncima Maslinske gore, mestu prožetom božanskom tajnom i neizrecivom svetlošću. U tom svetom predelu, gde se Gospod naš Isus Hristos molio pred svoje stradanje, a Juda pao u tamu izdaje, nalazi se i crkva Uspenja Presvete Bogorodice, u kojoj počiva njen sveti grob.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh srpski Porfirije u crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Svetj zemlji
Sa dubokom smirenošću i bogonadahnutom molitvom, patrijarh je celivao to sveto mesto, gde je Bogomajka, okružena apostolima i anđeoskim silama, predala svoj duh u ruke Spasitelja. Odatle se, po svedočenju crkvenog predanja, trećeg dana vaznela na nebo, ostavivši apostolima svetlu utehu u rečima: „Radujte se, ja ću biti s vama navek.“
U patrijarhovoj pratnji nalazili su se vikarni episkop toplički Petar, arhimandrit Danilo, protođakon dr Dragan Radić, đakon Vasilije Bursać i ipođakon Dejan Nakić. Njihovo prisustvo svedočilo je o neraskidivoj vezi Srpske pravoslavne crkve sa svetinjama Svete zemlje, gde su postavljeni temelji vere, nade i ljubavi.
Po završetku molitvenog poklonjenja grobu Presvete Bogorodice, patrijarh Porfirije je posetio Sionsku goru, gde se poklonio grobu svetog cara Davida Psalmopojca, drevnog pravednika i Bogom nadahnutog pesnika, čije su psalmske reči vekovima prinošene Gospodu kao uzvišena molitva.
Ova bogougodna poseta patrijarha Porfirija Svetoj zemlji još jednom potvrđuje neprolaznu duhovnu povezanost između Jerusalima i vernog naroda srpskog, koji s ljubavlju i molitvom gleda ka svetinjama u kojima se projavljuje neugasiva svetlost Hristovog vaskrsenja i Majčine zaštite.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otputovao u Jerusalim, gde će se moliti na mestu Hristovog Vaskrsenja, služiti svetu liturgiju i razgovarati sa jednim od najuglednijih pravoslavnih patrijaraha.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Najstariji sin Mite Pantića iz serijala „Tesna koža“, glumac Gojko Baletić, svedočio je o svom duhovnom putovanju kroz Svetu goru i Svetu zemlju, gde je pronašao blagodet, snagu vere i novu perspektivu za život.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.