Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Patrijarh Porfirije, duhovni pastir srpskog roda, nastavio je svoje pokloničko putovanje po Svetoj Zemlji posetom veličanstvenom manastiru Časnog Krsta, jednoj od najznačajnijih svetinja hrišćanstva, smeštenom na zapadnim obroncima Jerusalima.
Na ovom blagoslovenom mestu, prema drevnom predanju Svete Crkve, pravedni Lot je zasadio trojedino drvo bora, čempresa i kedra, od kojeg je kasnije bio načinjen Časni Krst, na kome je raspet Gospod naš Isus Hristos. Ovo drvo, posečeno u vreme izgradnje Solomonovog hrama, nije se dalo obraditi i bačeno je u Kedronski potok, sve dok ga zlobnici nisu izabrali da od njega načine oruđe stradanja Spasitelja sveta. Tek tada, u času Njegovog žrtvovanja, drvo se pokorilo Promislu Božijem i postalo stub spasenja roda ljudskog.
SPC
Patrijarh Porfirije u manastiru Časnog Krsta
Osnovan u 4. veku, u vreme Svetog cara Konstantina Velikog i njegove pobožne majke carice Jelene, manastir Časnog Krsta svedoči o bogatoj i burnoj istoriji Svete Zemlje. Pretrpeo je iskušenja i nedaće mnogih osvajanja – od Persijanaca, Arapa, krstaša, do Osmanlija, ali je uvek ostajao svetionik vere i duhovnosti. Sedam vekova bio je u posedu gruzijske crkvene zajednice, dok ga Jerusalimska patrijaršija nije povratila pod svoje okrilje u XVII veku. Danas u ovom svetom manastiru, sa blagoslovom patrijarha Teofila, deluje Institut za biblijske i teološke studije, koji nastavlja misiju istraživanja i očuvanja bogatog duhovnog i istorijskog nasleđa.
SPC
Patrijarh Porfirije u manastiru Časnog Krsta
Veliku istorijsku povezanost sa ovim svetim mestom ima i srpski narod. Još 1229. godine, Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpski, pohodio je ovu svetinju, bogato je obdario i podigao konake. Zapisano je da su freske Svetog Save i njegovog oca, Svetog Simeona Mirotočivog, krasile katolikon manastira, svedočeći o neizbrisivom tragu koji je srpski svetitelj ostavio u Jerusalimu.
Sa radošću u srcu i molitvom na usnama, patrijarh srpski Porfirije, u pratnji svojih sveštenih saputnika – vikarnog Episkopa topličkog g. Petra, arhimandrita g. Danila, protođakona dr Dragana Radića, đakona Vasilija Bursaća i ipođakona Dejana Nakića – poklonio se ovoj svetinji, blagodareći Gospodu što je srpskom narodu omogućio da se vekovima duhovno oslanja na izvore prave vere.
Patrijarhova poseta manastiru Časnog Krsta nije samo istorijski značajan trenutak, već i snažna poruka svim vernicima da ostanu ustrajni u veri i molitvi, jer je upravo Časni Krst simbol pobede života nad smrću, svetlosti nad tamom i ljubavi nad svim iskušenjima ovoga sveta.
Posle godina nesuglasica, Antiohijska i Jerusalimska patrijaršija obnovile su punoću crkvenog jedinstva u srcu Katara, šaljući snažnu poruku nade i zajedništva pravoslavnim vernicima širom sveta.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otputovao u Jerusalim, gde će se moliti na mestu Hristovog Vaskrsenja, služiti svetu liturgiju i razgovarati sa jednim od najuglednijih pravoslavnih patrijaraha.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
Na mestu gde je Hristos raspet, prvi put jedan srpski patrijarh služio je svetu Liturgiju, a potom primio orden Velikog krsta, priznanje za svoju duhovnu misiju i jedinstvo pravoslavlja.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.