Na liturgiji u manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice, na praznik Blagovesti, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o poverenju kao suštini duhovnog života i otkrio zašto Presvetu Bogorodicu nazivamo ključnim mostom između neba i zemlje.
U zoru praznika Blagovesti, dok su se zvona oglašavala tiho i svečano, kao da su šaptala blagovest nebesima i zemlji, patrijarh srpski Porfirije služio je svetu liturgiju u manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice u Beogradu. U sabornosti sa sveštenstvom i vernim narodom, otpočelo je bogosluženje koje ne samo da slavi tajnu spasenja, već je i srce Hristove poruke: „Neka mi bude po reči Tvojoj.“
U prazničnoj, nadahnutoj besedi, patrijarh je otvorio duboke duhovne vidike sabranima, govoreći o veri ne kao apstraktnoj kategoriji, već kao živom odnosu – zajednici između Boga i čoveka. Njegove reči bile su nežne, ali snažne, noseći sa sobom tiho i jasno svedočanstvo o tome šta vera jeste i šta ona znači u pravoslavnom životu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh srpski Porfirije
– Vera, u izvornom, biblijskom, crkvenom i hrišćanskom smislu te reči, jeste relaciona vrednost. Ona nije usmerena od nas ka nekome do u beskraj, nego podrazumeva dva smera, podrazumeva odnos, podrazumeva zajednicu. Zato je vera, u hrišćanskom i pravoslavnom smislu te reči, poverenje – poručio je patrijarh Porfirije, podsećajući da vera nije misaoni koncept, već celovito predanje bića, ljubavi i nade.
Naglasio je da vera obuhvata čitavo čovekovo biće – i um, i srce, i telo – i da bez nje ne možemo biti istinske ikone Božje.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Liturgija u manastiru vavedenje u Beogradu
– Izvor svega onoga što jesmo, svih naših želja, htenja, ostvarenja i podviga, jeste plod naše vere u Boga, tj. poverenja u Boga – rekao je patrijarh, ukazujući da se upravo iz tog odnosa rađa sve što je autentično, plemenito i božansko u čoveku.
Poseban akcenat u svojoj besedi stavio je na Presvetu Bogorodicu, čiji odgovor arhangelu Gavrilu "Neka mi bude po reči Tvojoj“, čini temelj praznika Blagovesti.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Sveta tajna pričešća
– Današnji praznik je trijumf vere kao poverenja. Današnji praznik nam pokazuje da, da nije bilo Presvete Bogorodice, tj. jedne ličnosti iz ljudskog roda koja je imala potpunu veru i poverenje u promisao Božju, u ljubav Njegovu, mi bismo i dalje čekali Mesiju – rekao je patrijarh, osvetljavajući suštinu događaja koji se proslavlja toga dana.
U Presvetoj Bogorodici, kako je istakao, Crkva vidi najuzvišeniji primer čoveka koji veruje Bogu do kraja, bez ostatka. U njenom „da“ čitavo čovečanstvo pronalazi vrata spasenja. – Blagodareći činjenici da je Ona u naše ime mogla da kaže „da“, da odgovori pozitivno na priziv i na poziv Božji, mi smo spaseni – poručio je patrijarh.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh Porfirije
I upravo u liturgiji, u tom svetom činu zajedničarenja sa Bogom, mi već sada i ovde postajemo učesnici večnog života, istine i ljubavi. To je blagovest za svakog čoveka, da je život sa Bogom moguć, da počinje već danas i da ga gradimo verom, odnosno poverenjem koje ne zna za strah.
Beseda patrijarha Porfirija na Blagovesti u Beogradu nije bila samo teološko razmatranje, već pastirski poziv na istinsko življenje vere – ne kao pojma, već kao odnosa, kao disanja duše u Bogu. I zato su se tog jutra mnogi vratili svojim domovima ne samo ispunjeni prazničnom radošću, već i ohrabreni da hod po veri nije ništa manje stvaran od hoda po zemlji – samo što vodi ka nebu.
U hramu Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve je poručio da samo zajedništvo, dijalog i međusobno poštovanje mogu nas podići iznad podela i greha savremenog društva.
U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u Slancima, poglavar Srpske pravoslavne crkve blagoslovio je tri nova monaha, podsećajući ih na važnost poslušanja, smirenja i života u skladu sa božanskim načelima.
U nedeljnoj liturgiji na Mirijevu, poglavar Srpske pravoslavne crkve ukazao na duboko duhovno značenje Krsta kao simbola spasenja i unutrašnjeg preobražaja vernika.
U besedi prepunoj duhovne mudrosti, patrijarh srpski pozvao vernike da otvore srca za Hrista, jer bez žive vere i duhovnog podviga nema istinskog preobražaja duše.
Od srebroljublja i gordosti do neblagodarnosti i ravnodušnosti, svetogorski starac nabraja ponašanja koja se lako prikriju iza svakodnevnih navika, a čoveka mogu udaljiti od Boga i drugih ljudi.
Posle čitanja Jevanđelja, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio o lepoti Božije tvorevine, blagodati Duha Svetog i pozvao vernike da svoju svakodnevicu usklade sa Svetim pismom.
Na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski predvodio je svečanu arhijerejsku liturgiju i u besedi govorio o neprekidnoj molitvi, unutrašnjem miru i prisustvu Presvete Bogorodice u životu vernika.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na Krstovdan u manastiru Blagoveštenje kablarsko biće održana svečanost 11. drvorezbarske kolonije "Krst patrijarha Pavla", uz izložbu ručno izrađenih krstova i dodelu nagrada učesnicima.
Krsna slava Hrama Rođenja Presvete Bogorodice proslavljena je liturgijom, molitvom i slavskom trpezom, a mitropolit dabrobosanski u besedi je govorio o milosti Božjoj i značaju Presvete Bogorodice u istoriji spasenja ljudskog roda.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku po starom kalendaru, dok se po novom praznuju Sveta prvomučenica Tekla i Sveti Siluan Atonski. Katolička crkva obeležava Gospu od Otkupljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.