U jednoj od najznačajnijih duhovnih lavri pravoslavlja, patrijarh moskovski Kiril svečano je uručio najviše odlikovanje Ruske pravoslavne crkve srpskom patrijarhu, u znak dubokog poštovanja i jačanja neraskidivih veza između dva bratska naroda i crkava.
U svetlosti blagodati koja se spušta s neba kao neugasivi plamen vere, 25. aprila 2025. godine, Srpska i Ruska pravoslavna crkva zapečatile su još jedno poglavlje svoje bratske ljubavi i duhovnog jedinstva. Na svetom mestu koje vekovima diše molitvom, u Uspenskom sabornom hramu svetotrojičke Sergijeve lavre, nakon liturgije, dogodio se čin koji prevazilazi vreme i granice – čin časti, priznanja i blagoslova.
Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, koji svakim korakom svedoči krotkost, mudrost i smirenje, primio je jedno od najviših odlikovanja Ruske pravoslavne crkve – orden svetog ravnoapostolnog kneza Vladimira, prvog stepena. Ovo visoko priznanje, koje je uručio njegova svetost patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril, nosi u sebi pečat vekovnog duhovnog srodstva, vernosti Hristu i trudoljubive brige za jedinstvo pravoslavlja.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh Kiril i patrijarh Porfirije
Pre nego što su se sabrali na prestonom tronu patrijaraške palate svete lavre, dvojica patrijarha, kao dva stuba crkve Hristove, poklonili su se pred svetinjama koje svedoče o svetlosti Vaskrsenja. Mošti svetog Sergija Radonješkog, ikona Svete Trojice koju je naslikao duhom prosvetljeni sveti Andrej Rubljov, kao i kapela Nikonova i palata Serapionova, bila su mesta gde su se molitve neba i zemlje dotakle.
Patrijarh Porfirije, primajući orden, nije ga primio kao čovek, već kao pastir naroda Božijeg, kao naslednik Svetog Save i duhovni sin svetosavskog predanja koje se preliva u duhovnu simfoniju sa ruskim pravoslavljem. Orden svetog kneza Vladimira, ravnoapostolnog svetitelja koji je Hrista izabrao za svetlost naroda svoga, sada sija na grudima onoga koji i u današnjem svetu propoveda istu tu svetlost – neugasivu, blagodatnu i spasonosnu.
U istom duhu, patrijarh Kiril je ordenom slave i časti drugog stepena odlikovao i mitropolita bačkog Irineja – vrsnog teologa, smirenog jerarha i revnosnog svedoka istine, koji se decenijama neumorno zalaže za bratstvo među pravoslavnim narodima.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh Kiril i vladika Irinej
Svečanosti su prisustvovali i članovi delegacije Srpske pravoslavne crkve, ministar Nenad Popović, ambasador Momčilo Babić, kao i osoblje Ambasade Republike Srbije, dajući ovom činu i nacionalno dostojanstvo u duhu blagoslovene državnosti.
Ovo odlikovanje nije tek priznanje – ono je pečat ljubavi. Ono je znak da, u vremenu iskušenja, u doba kada se duh sveta često protivi Duhu istine, crkva Hristova ostaje neuzdrmana, jer u njenom srcu prebiva ljubav koja ne traži svoje, već ljubi do kraja. U toj ljubavi, u tom nevidljivom i neprolaznom, događaji poput ovog postaju večni spomenici vere.
U činu uručenja ordena, nije se slavilo ime jednog čoveka, već ime Gospoda našeg Isusa Hrista – kroz slavu njegove crkve i svetlost njegovih svetitelja. A kroz to slavlje, i Srbija i Rusija, dve sestre u Hristu, pokazale su da u njihovim srcima gori ista vatra – vatra vere, nade i ljubavi.
Na poziv Moskovske patrijaršije, poglavar Srpske pravoslavne crkve doputovao je u rusku prestonicu, gde je, zajedno s patrijarhom Kirilom, razgovarao s predsednikom Rusije o ulozi pravoslavlja u savremenom svetu i duhovnoj povezanosti dva naroda.
U danima Svetle sedmice, patrijarh srpski Porfirije i patrijarh moskovski Kiril susreli su se u ozračju Vaskrsenja, svedočeći neraskidivo duhovno jedinstvo Srpske i Ruske Pravoslavne Crkve, uz poruke nade, ljubavi i vere u Hrista Vaskrslog.
U atmosferi duboke duhovnosti i molitvene sabornosti, poglavar Srpske pravoslavne crkve susreo se s ruskim jerarsima i bratstvom Donskog manastira, poklonivši se svetinjama i poručivši da su srpski i ruski narod – jedan u Hristu.
Delegacija Srpske pravoslavne crkve, u okviru zvanične posete Rusiji, obišla je manastire Novojerusalimski i Savino-Storoževski, gde su ih dočekali domaćini iz Moskovske patrijaršije.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na godišnjicu izbora 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve iz Rusije je stigla čestitka ispunjena bratskim porukama i naglaskom na jedinstvu, odgovornosti i istrajnosti u iskušenjima koja prate njegovo dosadašnje delovanje.
Molitva u Beogradu služena za pokoj duše velikog duhovnog vođe gruzijskog naroda – reči poglavara Srpske Pravoslavne Crkve osvetlile su snagu vere i nasleđe koje nadživljava vreme.
Na liturgiji pređeosvećenih darova u Manastiru Tresije, mitropolit šumadijski govorio o pričešću kao stvarnom susretu sa Bogom, značaju praštanja i postu kao putu ka unutrašnjem preobražaju.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.