Na radnom sastanku u najvećoj srpskoj pravoslavnoj svetinji istaknuta je uloga države u završetku radova i dogovoren nastavak mozaicnog ukrašavanja, kojim će hram dobiti potpuni duhovni i umetnički sjaj.
Patrijarh srpski Porfirije održao je danas radni sastanak u hramu Svetog Save na Vračaru sa predsednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem i akademikom Nikolajem Muhinom, poznatim ruskim umetnikom i autorom veličanstvenog živopisa u najvećoj srpskoj pravoslavnoj svetinji.
Tokom sastanka, visoki gosti obišli su dosadašnje uređene delove hrama i upoznali se sa planovima za nastavak radova u narednom periodu. Tom prilikom izraženo je veliko zadovoljstvo dosadašnjim umetničkim radom Muhina, koji je svojim mozaicima pretvorio unutrašnjost hrama Svetog Save u jedinstveno delo duhovne i kulturne baštine srpskog naroda, dostojno najvećih pravoslavnih svetinja u svetu.
Wikimedia/P.Cikovac/Miskomi. Printscreen
Hram Svetog Save na Vračaru
Dogovoren je nastavak saradnje na izradi mozaika u preostalim prostorima hrama, kako bi i ti delovi bili ukrašeni u istom umetničkom i duhovnom duhu, na radost svih vernika i posetilaca.
Majstorski mozaik vere: Put i delo akademika Nikolaja Muhina
Nikolaj Aleksandrovič Muhin je ruski akademski slikar i ikonopisac, član Ruske akademije umetnosti i narodni umetnik Ruske Federacije. Rođen je 13. juna 1955. godine u Kostromi, a od 1970. godine živi u Jaroslavlju. Obrazovanje je stekao na Jaroslavljskoj umetničkoj školi i Moskovskom umetničkom institutu pri Ruskoj akademiji umetnosti, gde je magistrirao 2008. godine. Njegova dela čuvaju se u muzejima širom Rusije, uključujući Tretjakovsku galeriju i muzej u Jaroslavlju.
Muhin je poznat po freskama u Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja u Moskvi, dok njegov rad u hramu Svetog Save u Beogradu predstavlja jedan od najznačajnijih projekata u njegovoj karijeri. Mozaik površine 1.230 kvadratnih metara i težine 40 tona, koji je izradio za kupolu hrama, predstavlja najveću mozaiknu kompoziciju u pravoslavnom svetu. Ovaj projekat je poklonjen srpskom narodu od strane Ruske Federacije, a njegova izrada je inicirana od predsednika Rusije Vladimira Putina.
Muhin je za svoj rad na ovom projektu odlikovan Ordenom srpske zastave prvog stepena od strane predsednika Srbije Aleksandra Vučića, kao priznanje za izuzetan doprinos umetnosti i razvoju međunarodnih odnosa između Srbije i Rusije.
Patrijarh Porfirije je istakao da je učešće i razumevanje države za značaj hrama Svetog Save dalo odlučujući doprinos napretku i okončanju radova, poručujući da je ovaj hram ne samo mesto molitve i sabranja vernih, već i simbol sabornosti, jedinstva i duhovnog identiteta srpskog naroda kroz vekove.
On je istakao da krštenje označava početak njihovog života u crkvi i da se tom činu raduju ne samo ljudi na zemlji već i nebo, i anđeli, i svetitelji Božji, saopštili su iz SPC.
U otvorenom i duhovno nadahnutom razgovoru, predstojatelj Srpske pravoslavne crkve i predsednik Vlade Srbije osvrnuli su se na ključne izazove savremenog društva, naglašavajući značaj obrazovanja, očuvanja identiteta i zajedničkog služenja narodu u vremenu kada su jedinstvo i vera od presudnog značaja.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, patrijarh Porfirije i Edvard Ferguson razgovarali su o ulozi Crkve u izgradnji mira, obnovi Međureligijskog veća u BiH i duhovnim vezama Srpske i Anglikanske crkve koje je negovao i Sveti vladika Nikolaj.
"U ovoj zastrašujućoj bujici tuge, molimo se za upokojenje duša nevino postradalih čeda Božjih, dok naše molitvene oči ostaju zagledane u lica porodica postradalih."
U Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve primio je polaznike Visokih studija bezbednosti i odbrane i poručio da se stabilnost države ne može graditi bez unutrašnje snage, vere i odgovornosti za bližnje.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Kada vernici po crkvenoj tradiciji obilaze grobove i pale sveće, u srpskoj prestonici će biti na snazi posebna saobraćajna i organizaciona pravila na gradskim grobljima.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na prijemu u Patrijaršiji istaknuto je da Srbija predstavlja primer harmonije među verama, a razgovarano je o jačanju dijaloga, miru i zajedničkim vrednostima koje povezuju Istok i Balkan.
Razgovor u Patrijaršijskom dvoru otkrio ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u očuvanju identiteta i unapređenju međunarodnih odnosa kroz dijalog, sinergiju sa državom i negovanje duhovnih vrednosti među Srbima u dijaspori.
Poglavari Srpske i Koptske pravoslavne crkve sastali su se u Parohijskom domu Hrama Svetog Save, gde su razmenili misli o položaju hrišćana u savremenom svetu, snazi Hristovog Vaskrsenja i istorijskim vezama koje spajaju Egipat i Srbiju još od vremena Svetog Save.
Patrijarh Porfirije i patrijarh Tavadros II poslali su poruke bratske hrišćanske ljubavi i jedinstva, a arhijerejskoj liturgiji prisustvovali su verni narod i visoke zvanice.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je na mestu stradanja jasenovačkih mučenika da reč pripada molitvi, a konačna pobeda životu i Hristu vaskrslom.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Spora priprema u zemljanoj posudi donosi bogat ukus mesa i povrća, decenijama prisutan na ramazanskim soframa i porodičnim okupljanjima širom Bosne i regiona.
Od sumnje do ispovesti „Gospod moj i Bog moj“ - šta zapravo znači Antipasha, zašto je ovaj dan poseban u crkvenom kalendaru i kako su ga pratili stari narodni običaji.