Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
U duhu očuvanja svetinje i kulturnog nasleđa, Eparhija mileševska bila je domaćin dvodnevne posete stručnog tima Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Beograda. Tim, predvođen zamenikom direktora Branislavom Orlićem, okupio je vrhunske stručnjake - arheologa Marinu Bunardžić, arhitektu Snežanu Jejić, kao i više saradnika, koji su zajedno s domaćinom mitropolitom mileševskim Atanasijem, sagledali stanje svetih objekata i pripremili planove za njihovu zaštitu i očuvanje.
Foto: SPC
vladika Atanasije dočekao je u manastirskoj porti stručni tima Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Beograda
Obilazak Manastira Mileševe i riznice
U manastirskoj porti Mileševe uvažene goste srdačno je dočekao vladika mileševski Atanasije, koji ih je potom poveo u obilazak manastirske riznice. Stručnjaci su detaljno pregledali stanje muzejskih eksponata, procenjujući kako njihove trenutne potrebe za zaštitom, tako i eventualnu restauraciju, uzimajući u obzir specifičnosti Sabornog hrama Manastira Mileševe.
Pored unutrašnjih prostora, tim je obišao i manastirsku portu, gde su sagledane mogućnosti prevencije budućih oštećenja i osiguravanja dugoročne očuvanosti svetih objekata.
Foto: SPC
Vladika Atanasije sa članovima stručnog tima Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Beograda
Arheološka istraživanja i budući planovi
Posebna pažnja stručnog tima bila je posvećena arheološkim aspektima manastirske porte. Utvrđeno je da postoje delovi koji zahtevaju dodatna istraživanja, a tim zavoda će pripremiti svu potrebnu dokumentaciju kako bi se radovi mogli izvesti u skladu sa propisima i merama zaštite.
Vidno zadovoljan saradnjom i posvećenošću stručnog tima, mitropolit Atanasije zahvalio je svima na trudu, detaljnosti i profesionalnosti, ističući značaj daljeg zajedničkog rada u očuvanju kulturnog i duhovnog blaga Eparhije mileševske.
Ova poseta potvrđuje važnost sinergije crkvene i državne zaštite kulturnih spomenika, naglašavajući kako se kroz saradnju stručnjaka i duhovnih pastira može očuvati neprocenjivo nasleđe za buduće generacije.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Hram Vaskrsenja Hristovog u Priboju ispunio se molitvom i sabranošću, dok deca i odrasli pristupaju Svetoj tajni pričešća, a mitropolit podseća na snagu proštaja, međusobne podrške i Božanskih darova.
U prisustvu vernog naroda, mitropolit Atanasije osveštao je obnovljene krstove Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Mileševi, podsećajući da oni nisu samo ukras, već večni znak Hristove ljubavi i Golgotske žrtve.
Vernici su se okupili da se pomole pred moštima velikog mučenika, dok freske pop Strahinje, ikone Kozme i Radula i Divoševo jevanđelje iz XIV veka otkrivaju skrivenu duhovnu i umetničku riznicu manastira.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Pravoslavci danas molitveno proslavljaju Svete apostole Filimona, Apfiju i Arhipa po starom kalendaru i Svetog Savu Prepodobnog po novom, katolici su u periodu Adventa, muslimani idu na džumu-namaz, a u judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
U svetinji u srcu Beograda, patrijarh srpski Porfirije ispričao dirljivu priču o milosti Majke Božje koja prevazilazi naše slabosti i grehe, podsećajući vernike da je put ka večnom životu uvek otvoren za one koji veruju.
Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.