U besedi posle liturgije na dan slave zadužbine kralja Stefana Dečanskog i cara Stefana Dušana, episkop raško-prizrenski istakao je da monasi ove svete obitelji svojim životom i podvizavanjem spasavaju svoje duše, ali čine da i ova svetinja živi i u vremenu i kada mnogi sumnjaju u našu budućnost.
Na dan slave Manastira Visoki Dečani, posvećenog Vaznesenju Gospodnjem, u liturgiji koju je predvodio episkop raško-prizrenski Teodosije, hram se ispunio vernicima koji su došli da obeleže ovaj sveti dan. U besedi posle liturgije, vladika Teodosije je uputio dirljive reči, naglašavajući ne samo duhovnu snagu monaha, već i neprolaznost same svetinje u vremenima izazova i sumnje.
SPC / Eparhija raško-prizrenska
Liturgija u Manastiru Visoki Dečani
- Ovaj sveti hram je najlepši i najočuvaniji od svih hramova koje su Nemanjići i svi potonji vladari podigli u našem rodu – istakao je episkop Teodosije, a potom poslao snažnu poruku:
- I monasi ove svete obitelji živeći ovde, trudeći se, podvizavajući se, spasavaju svoje duše, ali čine da i ova svetinja živi i u vremenu teškom kada su mnogi skeptici i kada mnogi sumnjaju u budućnost našu. Dovoljno je da dođu ovde i da pogledaju koliko vaskršnje radosti ima u ovoj svetoj obitelji. I mi svi, braćo i sestre, prepustimo svoje brige Gospodu i uzdajmo se u molitve Svetog kralja Stefana Dečanskog. Molitvama Svetog kralja velikomučenika neka je srećan današnji praznik, hramovna slava ove svete obitelji. Neka Gospod sačuva igumana, monahe i sve one koji dolaze ovde na poklonjenje u ovu svetu obitelj kao i u sve druge svetinje da bi se slavilo ime Božje," rekao je episkop Teodosije.
Ove reči odjeknule su među prisutnima, podsećajući ih na duboko ukorenjenu veru i nadu koja prožima zidove ovog svetog manastira. Manastir Visoki Dečani nije samo duhovno utočište, već i simbol istorijske i kulturne baštine srpskog naroda.
SPC / Eparhija raško-prizrenska
Vladika Teodosije sa monaštvom u Visokim Dečanima
Osnovan kao zadužbina kralja Stefana Dečanskog i cara Stefana Dušana, manastir Visoki Dečani predstavlja jedan od najvažnijih srpskih srednjovekovnih pravoslavnih svetinja. Inicijativa za gradnju ovog veličanstvenog zdanja potekla je od Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog i tvorca autokefalne Srpske pravoslavne crkve. U svojoj hrisovulji, kralj Stefan Dečanski je jasno istakao da je mesto za izgradnju hrama Božijeg u Dečanima izabrao Sveti Sava, ali ga je smrt pretekla, te je kralju Urošu III bilo suđeno da podigne manastir na tom svetom mestu.
SPC / Eparhija raško-prizrenska
Vladika Teodosije obraća se vernicima i monasima
Gradnja manastira trajala je između 1326/1327. i 1334/1335. godine, dok su prelepe freske završene oko 1348. godine. Manastir je posvećen Vaznesenju Gospodnjem, simbolu hrišćanske vere i nade u vaskrsenje i večni život.
Danas, Visoki Dečani stoje kao svetionik duhovnosti i vere, gde monasi svojim svakodnevnim podvizavanjem i molitvama čuvaju ne samo svoje duše, već i ovo sveto mesto od zaborava. Njihova posvećenost i vernost podsećaju nas na snagu duha i neprolaznu vrednost vere u vremenu kada su mnogi skeptični i sumnjaju u budućnost.
Kanavka (kanal) je put kojim je prošla Presveta Bogorodica kako ga je Sveti Serafim Sarovski označio. Na tom putu se nalazi manastir Divijevo, jedna od značajnijih svetinja pravoslavnih hrišćana.
Na trpezi atonskih monaha nema raskoši, ali ima nečeg mnogo vrednijeg – smirenja, duhovnog poretka i ukusa koji nose pečat molitve. Isprobajte kako izgleda posna gozba po meri vere.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Monah i glavni ekonom Manastira Visoki Dečani kroz svoju priču otkriva duboku vezu s Kosovom i Metohijom I priča kako su njegovo monašenje i životni put ispunjeni duhovnim traženjem i ljubavlju prema svetinji.
Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
Ministar kulture Nikola Selaković izvestio je patrijarha Porfirija o pripremama za predstavljanje umetničkog i duhovnog bogatstva srpske svetinje sa Kosova i Metohije, povodom dve decenije od uvrštavanja na Uneskovu Listu svetske baštine.
Zadužbina Nemanjića, obasjana svetlošću novog rukopoloženja i ispunjena radošću zbog sprovedene Odluke Ustavnog suda tzv. Kosova, na koju su čekali od 2016. godine, konačno je dočekala pravdu. Uz Božju pomoć i monaško strpljenje, pravda je zadovoljena.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
Zbog narušavanja tišine i duhovnog poretka, monaška republika uvodi stroga pravila: ulazak za strance biće drastično ograničen, osim za tri slovenska manastira.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Stevan Sinđelić“, gaseći požar na obodu grada, naišli su na prizor pred kojim su zanemeli — ikona Presvete Bogorodice ostala je čitava uprkos požaru.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.