U predvečerje praznika Svetog Sisoja, mitropolit šumadijski Jovan zamonašio je iskušenika Gojka, dodelivši mu ime Petar, dok je narednog dana na svetoj liturgiji rukopoložio monaha Spiridona u čin jerođakona.
U tihom i molitvom osvetljenom predvečerju praznika Svetog Sisoja, Manastir Denkovac pored Kragujevca, bio je svedok dvostrukom daru nebeske milosti. Mitropolit šumadijski Jovan blagoslovio je iskušenika Gojka Đokovića, uvodeći ga u monaški život pod imenom Petar, u čast Svetog Petra Atonskog. Ovaj sveti čin male shime, održan u prisustvu sabrane monaške zajednice, ispunio je srca prisutnih vernika duhovnom radošću.
SPC/Eparhija šumadijska
Čin monašenja iskušenika Gojka
Novozamonašeni Petar, rođen u Kragujevcu, proveo je svoje obrazovne godine između rodnog grada i Amerike, gde je završio srednju školu i fakultet, stičući diplomu iz angloameričke književnosti. Njegova odluka da se posveti monaškom životu svedoči o dubokoj i iskrenoj ljubavi prema Bogu i želji za služenjem Crkvi.
Sutradan, na sam dan proslave Svetog Sisoja Velikog, manastir Denkovac, posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, bio je ispunjen blagodatnim prisustvom mnogobrojnih vernika i sveštenstva. Mitropolit šumadijski Jovan služio je liturgiju, uz sasluživanje arhimandrita Onufrija, igumana manastira Denkovac, protosinđela Pajsija, igumana manastira u Šuljkovcu, i mnogih drugih visokoprepodobnih i časnih sveštenika.
SPC/Eparhija šumadijska
Čin monašenja iskušenika Gojka
U tom svetom trenutku, lepota bogosluženja bila je obogaćena predivnim glasovima mati Tavite i sestrinstva, koje su svojim milozvučnim pojanjima odgovarale na liturgijske prozbe. Tokom liturgije, vladika Jovan je rukopoložio monaha Spiridona, sabrata ove svete obitelji, u čin jerođakona, dodajući još jedan dragoceni biser u krunu Srpske pravoslavne crkve.
SPC/Eparhija šumadijska
Čin rukopoloženja monaha Spiridona u jerođakona
Na kraju bogosluženja, mitropolit je uručio gramate Zlatku Đokiću, Filipu Prodanoviću i Vladanu Nedeljkoviću iz Kragujevca, u znak priznanja za njihovu vernu službu i doprinos Crkvi.
Posle evharistijskog sabranja, okupljeni verni narod nastavio je svoje zajedništvo uz bogatu trpezu ljubavi, koju je sa velikom pažnjom pripremio domaćin arhimandrit Onufrije sa bratstvom. Manastir Denkovac, čuvar moštiju Svetog Sisoja Velikog, nastavlja da bude svetionik vere, molitve i duhovnog preobražaja, obasjavajući put vernicima ka Carstvu nebeskom.
U pravoslavlju, blagoslov sveštenika predstavlja nevidljivu ruku Hrista koja nas blagosilja i zato je celivamo, dok monahinje svojim životom posvećenim Bogu ostaju stub duhovnosti bez uloge posrednika blagoslova.
Na Ivanjdan, u toku liturgije, episkop pakrački i slavonski je jednim od najsvetijih činova u pravoslavlju osvetlio svetinju u Jasenovcu, koji je sinonim stradanja Srba, podsećajući na snagu i važnost duhovnog života, obnove, zajedništva i posvećenosti Bogu.
Dan uoči slave ove svetinje, posle večernjeg bogosluženja, vladika sremski obavio je jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, u kome se monah oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
Ljubeći ruku duhovnicima, kroz simboliku koja se proteže vekovima unazad, vernici primaju blagoslov od Gospoda, a način na koji ih oslovljavamo odražava njihovu duhovnu očinsku ulogu.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Proslava je započela molitveno u Sabornom hramu Uspenija Presvete Bogorodice, uz poziv mitropolita šumadijskog i oca Zorana na dublje razumevanje vere i služenja, u vremenu punom izazova i nesigurnosti, a nastavila se slavskom trpezom i hrišćanskom radošću.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Tokom poslednje obnove Bešanova, otkriveni su rimski grobovi iz 1. veka, što sugeriše da je ovo mesto bilo sveto još u vreme najranijeg hrišćanstva, a smatra se da je upravo zbog toga Dragutin odlučio da ovde podigne manastir.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.