U predvečerje praznika Svetog Sisoja, mitropolit šumadijski Jovan zamonašio je iskušenika Gojka, dodelivši mu ime Petar, dok je narednog dana na svetoj liturgiji rukopoložio monaha Spiridona u čin jerođakona.
U tihom i molitvom osvetljenom predvečerju praznika Svetog Sisoja, Manastir Denkovac pored Kragujevca, bio je svedok dvostrukom daru nebeske milosti. Mitropolit šumadijski Jovan blagoslovio je iskušenika Gojka Đokovića, uvodeći ga u monaški život pod imenom Petar, u čast Svetog Petra Atonskog. Ovaj sveti čin male shime, održan u prisustvu sabrane monaške zajednice, ispunio je srca prisutnih vernika duhovnom radošću.
SPC/Eparhija šumadijska
Čin monašenja iskušenika Gojka
Novozamonašeni Petar, rođen u Kragujevcu, proveo je svoje obrazovne godine između rodnog grada i Amerike, gde je završio srednju školu i fakultet, stičući diplomu iz angloameričke književnosti. Njegova odluka da se posveti monaškom životu svedoči o dubokoj i iskrenoj ljubavi prema Bogu i želji za služenjem Crkvi.
Sutradan, na sam dan proslave Svetog Sisoja Velikog, manastir Denkovac, posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, bio je ispunjen blagodatnim prisustvom mnogobrojnih vernika i sveštenstva. Mitropolit šumadijski Jovan služio je liturgiju, uz sasluživanje arhimandrita Onufrija, igumana manastira Denkovac, protosinđela Pajsija, igumana manastira u Šuljkovcu, i mnogih drugih visokoprepodobnih i časnih sveštenika.
SPC/Eparhija šumadijska
Čin monašenja iskušenika Gojka
U tom svetom trenutku, lepota bogosluženja bila je obogaćena predivnim glasovima mati Tavite i sestrinstva, koje su svojim milozvučnim pojanjima odgovarale na liturgijske prozbe. Tokom liturgije, vladika Jovan je rukopoložio monaha Spiridona, sabrata ove svete obitelji, u čin jerođakona, dodajući još jedan dragoceni biser u krunu Srpske pravoslavne crkve.
SPC/Eparhija šumadijska
Čin rukopoloženja monaha Spiridona u jerođakona
Na kraju bogosluženja, mitropolit je uručio gramate Zlatku Đokiću, Filipu Prodanoviću i Vladanu Nedeljkoviću iz Kragujevca, u znak priznanja za njihovu vernu službu i doprinos Crkvi.
Posle evharistijskog sabranja, okupljeni verni narod nastavio je svoje zajedništvo uz bogatu trpezu ljubavi, koju je sa velikom pažnjom pripremio domaćin arhimandrit Onufrije sa bratstvom. Manastir Denkovac, čuvar moštiju Svetog Sisoja Velikog, nastavlja da bude svetionik vere, molitve i duhovnog preobražaja, obasjavajući put vernicima ka Carstvu nebeskom.
U pravoslavlju, blagoslov sveštenika predstavlja nevidljivu ruku Hrista koja nas blagosilja i zato je celivamo, dok monahinje svojim životom posvećenim Bogu ostaju stub duhovnosti bez uloge posrednika blagoslova.
Na Ivanjdan, u toku liturgije, episkop pakrački i slavonski je jednim od najsvetijih činova u pravoslavlju osvetlio svetinju u Jasenovcu, koji je sinonim stradanja Srba, podsećajući na snagu i važnost duhovnog života, obnove, zajedništva i posvećenosti Bogu.
Dan uoči slave ove svetinje, posle večernjeg bogosluženja, vladika sremski obavio je jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, u kome se monah oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
Ljubeći ruku duhovnicima, kroz simboliku koja se proteže vekovima unazad, vernici primaju blagoslov od Gospoda, a način na koji ih oslovljavamo odražava njihovu duhovnu očinsku ulogu.
U jednoj od svojih pouka veliki duhovnik 20. veka objasnio je kako anđeli čuvari vode dušu ka spasenju i kako njihova ljubav ostaje skrivena, ali moćna.
Francuski predsednik još uvek nije dobio audijenciju kod pape Lava XIV, a prema izveštajima, razlog nije administrativni propust, već svesna odluka Svetog Oca.
Predsednik Saveza Srba iz regiona upozorava da nije reč o administrativnoj grešci, već o sistemskom mehanizmu kojim se, preko zakona i katastra, nastavlja progon preostalih pravoslavaca.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Proslava je započela molitveno u Sabornom hramu Uspenija Presvete Bogorodice, uz poziv mitropolita šumadijskog i oca Zorana na dublje razumevanje vere i služenja, u vremenu punom izazova i nesigurnosti, a nastavila se slavskom trpezom i hrišćanskom radošću.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.