SVAKI ZALOGAJ LEČI I SAM JE BOŽJI DAR: Čuveni monaški hleb sa Hilandara pravi se na čudesan način, ali i čuda čini!
Ono što je svim svetogorskim hlebovima zajedničko jeste da se prave bez kvasca, da su mirišljavi, spolja hrskavi, a unutra mekani.
U ovoj duhovnoj oazi, koja se ponosno uzdiže iznad prelepih brda, spojeni su istorija, vera i umetnost, a svakodnevno se svedoči isceljujućoj moći koja privlači vernike iz svih krajeva.
U slikovitom selu Drača, smeštenom između brda Rujevica, Visibaba i Bogosavljevica, na nadmorskoj visini od 352 metra, nalazi se ne samo geografski centar Srbije, već i duhovno središte koje vekovima čuva svoje blago. Manastir Drača, podignut krajem 13. veka, predstavlja dragulj ovog mesta, mesto gde se isprepliću istorija, vera i umetnost.
Prema predanju, manastir je izgrađen na temeljima srednjovekovnog objekta u kojem je živeo i umro prepodobni Jov, svetogorski monah i svetitelj. Tokom 18. i 19. veka, Drača je bila važan duhovni i kulturni centar, a njeni monasi su, u vreme Kočine krajine, stali na stranu Austrije, pružajući utočište čak i Koči Anđelkoviću. Nažalost, manastir je tokom ovog perioda pretrpeo značajna oštećenja, što su meštani potvrdili.
- Živopis manastira Drača predstavlja neprocenjivu vrednost. Crkva je oslikana 1735. godine, što je zabeleženo u natpisu nad ulazom. U potpunosti sačuvane freske spadaju u red najboljih slikarskih ostvarenja iz prve polovine 18. veka u Srbiji i pripisuju se slikarima iz Moshopolja - kažu meštani, prenosi Rina.
Ono što je svim svetogorskim hlebovima zajedničko jeste da se prave bez kvasca, da su mirišljavi, spolja hrskavi, a unutra mekani.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Na desnoj obali reke Rače, ispod planine Tare, krije se veličanstvena svetinja iz 13. veka i lekoviti izvor Lađevac, mesto gde vera i priroda zajedno deluju
Zbog značaja koji ima u srpskoj istoriji i duhovnosti, o ovom svetom mestu se mnogo zna, ali postoje i pojedinosti koje su manje poznate široj javnosti, a jednako su značajne za istoriju manastira i srpsko duhovno nasleđe.
Vladika niški Arsenije zamonašio je aprila 2021. godine igumaniju Temačkog manastira mati Efrosiniju u treći i najviši stepen monaštva Veliku shimu. Ovaj najviši stepen monaštva sleduje nakon Čina odevanja rase i kamilavke i Čina male shime.
Ova crkvena odredba naglašava značaj moralne discipline i odgovornosti među episkopima, prezviterima, đakonima i monasima, uz podsećanje na očuvanje duhovnog integriteta u svakodnevnom životu. Ponašanje sveštenika u javnosti odražava ugled crkve i postavlja primer vernicima.
Iako se tokom vekova mnogo šta menjalo u životima i običajima našeg naroda, slava je čuvana kao najveća svetinja i upražnjavala se i u ratovima, i u igznanstvima, i u bolnicama i kada se imalo i kada nije.
Tokom dramatičnih događaja u Tverskoj oblasti, koja se nalazi u centralnom delu Rusije između Moskve i Sankt Peterburga, svetiinje su pretrpele ozbiljna oštećenja. Lokalno stanovništvo je evakuisano, suočeno sa tugom i strahom, ali i s nadom u bolje sutra.