U podrumu ispod crkve nalazi se tamnica Svetog Petra iz koje ga je anđeo čudom oslobodio.
U blizini manastira Pretorija, kad se krene kamenom popločanom stazom prema severoistoku muslimanske četvrti u Starom delu grada Jerusalima, nalazi se manastir Svetog Nikodima.
Manastir je podignut na ruševinama kuće Simona fariseja. U toj kući je Hristos bio ugošćen i razgovarao je sa Nikodimom koji je bio njegov tajni učenik. Nikodim je zajedno sa Josifom iz Arimateje zamolio Pilata da im da telo Hristovo za sahranu posle stradanja na krstu.
U podrumu ispod Svete crkve nalazi se tamnica svetog Petra iz kojeg ga je anđeo čudom oslobodio. Manastir je poznatiji kao Manastir sočiva, jer je služio kao mesto za kuvanje sočiva za radnike koji su gradili Hram Vaskrsenja Gospodnjeg. Tu se čuva veliki kazan svete Jelene. pic.twitter.com/lVsST601GC
— Religija.rs (@Religija_rs) January 31, 2025
U podrumu ispod crkve nalazi se tamnica Svetog Petra iz koje ga je anđeo čudom oslobodio. Sveti manastir je poznatiji kao Manastir Sočiva, jer je služio kao mesto za kuvanje sočiva za radnike koji su gradili Hram Vaskrsenja Gospodnjeg.
U stvari, tu se i danas čuva veliki kotao, kazan svete Jelene.
Kako je Sveti Petar završio u lancima
Kada je Irod bacio apostola Petra u tamnicu, apostol je bio okovan u dva lanca. Dok je apostol noću spavao između dva vojnika, anđeo Gospodnji ga je udario u rebra, probudio i izveo napolje, a lanci su mu pali.
Ceo Jerusalim je čuo za ovo i neki hrišćani su potajno uzeli te lance i zadržali ih kod sebe. Po izlasku iz zatvora, apostol Petar je otišao u druge krajeve da propovijeda reč Božju i više se nije pojavio u Jerusalimu. I lanci su od apostolskog tijela primili čuvenu moć da leče bolesti i teraju zle duhove.
Put časnih lanaca
Schutterstock
Lanci Svetog Petra u Rimu
Vernici su poštovali časne okove. Brižljivo su ih čuvali, prenoseći ih u nasleđe s generacije na generaciju. Tako su dospeli u ruke Juvenalija, patrijarha jerusalimskog. A kada je blagočestiva carica Evdokija, žena cara Teodosija Mlađeg, došla u Jerusalim i tamo sagradila mnoge crkve, patrijarh Juvenalije, videći njenu pobožnost i ljubav prema Bogu, pre povratka u Carigrad poklonio joj je mnoge svetinje, među kojima i časne i čudesni lanci.
Carica ih je odvela u Carigrad i jedan od svetih lanaca dala hramu Svetog Petra apostola u velikoj crkvi Svete Sofije, a drugi poslala u Rim svojoj kćeri Evdoksiji, udatoj za zapadnorimskog cara Valentinijana III. . Sagradila je crkvu "Exquilis" na gori u ime Svetog apostola Petra i u nju položila lance.
U Rimu su pronađeni i drugi lanci Svetog Petra, oni kojima ga je vezao Neron, mučitelj. I ti lanci su položeni sa onim donetim iz Carigrada.
Da li su lanci Svetog Petra bili i u "Beogradskoj crkvi"?
Između dva svetska rata beogradske novine su u nekoliko navrata pisale o "Beogradskoj crkvi" u Carigradu. Novinar Đorđe Bukilica je ovu crkvu posetio, i u "Vremenu" objavio nekoliko tekstova o njoj i u njima naveo nekoliko zanimljivih predanja koje je čuo u Istanbulu.
Tako je 1932. godine Vreme pisalo da je ova crkva pre Prvog svetskog rata bila popularna među istanbulskim Srbima i Grcima, ali i među Turcima, i to u prvom redu zbog tzv. čudotvornih sindžira koji su se u njoj čuvali. O tim gvozdenim lancima novinar donosi svedočanstvo izvesnog Paskala Dimitrijevića, starijeg Srbina koji je držao pekarsku radnju u Beogradskoj mahali.
"Nekada su u crkvi čuvali jedne sindžire od gvožđa, koji su odnekud bili blagosloveni, i lečili su ludake svih vera, kako koji stigne", pričao je Paskal Dimitrijević Đorđu Bukilici. "Lepo ih stave pod vrata, vežu ludaka, i tako vezanog ostave po bilo kom vremenu tri, četiri dana. On posle ozdravi. Ludak mnogo viče i kuka, ali ne pomaže. Sindžire ne može da skine. A posle ga nađu mirnog. Izleči se čovek zanavek".
Prema rečima blaženopočivšeg episkopa Atanasija funckija Carigrada je trebalo da bude neverovatna, a sve to je naveo vodeći se činjenicama koje je zabeležio u Patrologiji.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
U Svetoj zemlji se prepliću tri religije, sa brojnim svetim mestima koja su od značaja za hrišćanstvo, judaizam i islam. Među njima se izdvaja manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin, kao pečat postojanja srpskog pravoslavlja u Jerusalimu.
Iza impozantne gvozdene kapije, nekoliko stotina metara pre samog manastira, nalaze se serpentine obrasle lekovitim biljem i cvećem neverovatnog izgleda i još neverovatnijih boja.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Dok svet prati simboličan korak ka miru i dijalogu, deo pravoslavlja izražava rezerve zbog brzog približavanja Rimu i straha od ustupaka u veri i tradiciji.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.