U podrumu ispod crkve nalazi se tamnica Svetog Petra iz koje ga je anđeo čudom oslobodio.
U blizini manastira Pretorija, kad se krene kamenom popločanom stazom prema severoistoku muslimanske četvrti u Starom delu grada Jerusalima, nalazi se manastir Svetog Nikodima.
Manastir je podignut na ruševinama kuće Simona fariseja. U toj kući je Hristos bio ugošćen i razgovarao je sa Nikodimom koji je bio njegov tajni učenik. Nikodim je zajedno sa Josifom iz Arimateje zamolio Pilata da im da telo Hristovo za sahranu posle stradanja na krstu.
U podrumu ispod Svete crkve nalazi se tamnica svetog Petra iz kojeg ga je anđeo čudom oslobodio. Manastir je poznatiji kao Manastir sočiva, jer je služio kao mesto za kuvanje sočiva za radnike koji su gradili Hram Vaskrsenja Gospodnjeg. Tu se čuva veliki kazan svete Jelene. pic.twitter.com/lVsST601GC
— Religija.rs (@Religija_rs) January 31, 2025
U podrumu ispod crkve nalazi se tamnica Svetog Petra iz koje ga je anđeo čudom oslobodio. Sveti manastir je poznatiji kao Manastir Sočiva, jer je služio kao mesto za kuvanje sočiva za radnike koji su gradili Hram Vaskrsenja Gospodnjeg.
U stvari, tu se i danas čuva veliki kotao, kazan svete Jelene.
Kako je Sveti Petar završio u lancima
Kada je Irod bacio apostola Petra u tamnicu, apostol je bio okovan u dva lanca. Dok je apostol noću spavao između dva vojnika, anđeo Gospodnji ga je udario u rebra, probudio i izveo napolje, a lanci su mu pali.
Ceo Jerusalim je čuo za ovo i neki hrišćani su potajno uzeli te lance i zadržali ih kod sebe. Po izlasku iz zatvora, apostol Petar je otišao u druge krajeve da propovijeda reč Božju i više se nije pojavio u Jerusalimu. I lanci su od apostolskog tijela primili čuvenu moć da leče bolesti i teraju zle duhove.
Put časnih lanaca
Schutterstock
Lanci Svetog Petra u Rimu
Vernici su poštovali časne okove. Brižljivo su ih čuvali, prenoseći ih u nasleđe s generacije na generaciju. Tako su dospeli u ruke Juvenalija, patrijarha jerusalimskog. A kada je blagočestiva carica Evdokija, žena cara Teodosija Mlađeg, došla u Jerusalim i tamo sagradila mnoge crkve, patrijarh Juvenalije, videći njenu pobožnost i ljubav prema Bogu, pre povratka u Carigrad poklonio joj je mnoge svetinje, među kojima i časne i čudesni lanci.
Carica ih je odvela u Carigrad i jedan od svetih lanaca dala hramu Svetog Petra apostola u velikoj crkvi Svete Sofije, a drugi poslala u Rim svojoj kćeri Evdoksiji, udatoj za zapadnorimskog cara Valentinijana III. . Sagradila je crkvu "Exquilis" na gori u ime Svetog apostola Petra i u nju položila lance.
U Rimu su pronađeni i drugi lanci Svetog Petra, oni kojima ga je vezao Neron, mučitelj. I ti lanci su položeni sa onim donetim iz Carigrada.
Da li su lanci Svetog Petra bili i u "Beogradskoj crkvi"?
Između dva svetska rata beogradske novine su u nekoliko navrata pisale o "Beogradskoj crkvi" u Carigradu. Novinar Đorđe Bukilica je ovu crkvu posetio, i u "Vremenu" objavio nekoliko tekstova o njoj i u njima naveo nekoliko zanimljivih predanja koje je čuo u Istanbulu.
Tako je 1932. godine Vreme pisalo da je ova crkva pre Prvog svetskog rata bila popularna među istanbulskim Srbima i Grcima, ali i među Turcima, i to u prvom redu zbog tzv. čudotvornih sindžira koji su se u njoj čuvali. O tim gvozdenim lancima novinar donosi svedočanstvo izvesnog Paskala Dimitrijevića, starijeg Srbina koji je držao pekarsku radnju u Beogradskoj mahali.
"Nekada su u crkvi čuvali jedne sindžire od gvožđa, koji su odnekud bili blagosloveni, i lečili su ludake svih vera, kako koji stigne", pričao je Paskal Dimitrijević Đorđu Bukilici. "Lepo ih stave pod vrata, vežu ludaka, i tako vezanog ostave po bilo kom vremenu tri, četiri dana. On posle ozdravi. Ludak mnogo viče i kuka, ali ne pomaže. Sindžire ne može da skine. A posle ga nađu mirnog. Izleči se čovek zanavek".
Prema rečima blaženopočivšeg episkopa Atanasija funckija Carigrada je trebalo da bude neverovatna, a sve to je naveo vodeći se činjenicama koje je zabeležio u Patrologiji.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
U Svetoj zemlji se prepliću tri religije, sa brojnim svetim mestima koja su od značaja za hrišćanstvo, judaizam i islam. Među njima se izdvaja manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin, kao pečat postojanja srpskog pravoslavlja u Jerusalimu.
Iza impozantne gvozdene kapije, nekoliko stotina metara pre samog manastira, nalaze se serpentine obrasle lekovitim biljem i cvećem neverovatnog izgleda i još neverovatnijih boja.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
Duhovske zadušnice pominju se već od 12. veka i obežavaju se uoči praznika Svete Trojice ili Duhova, koji padaju 50. dana posle Vaskrsa i desetog posle Spasovdana.
U subotu sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj podseća da je molitva za upokojene čin ljubavi koji osvećuje i nas same: „Ne olenji se da na svakoj molitvi pominješ sve otišle oce i braću našu…”
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
Sastanak je protekao u izuzetno pozitivnoj atmosferi, a ministri su istakli duboke veze dve zemlje, kao i višestruki značaj Manastira Svete Katarine na Sinaju kao duhovnog, verskog i kulturnog stuba.
Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Nakon sticanja autokefalnosti pre samo tri godine Makedonska crkva se suočava s dubokim podelama oko izbora novog mitropolita, a oštre reči arhijereja i nezadovoljstvo vernog naroda otvaraju pitanje budućnosti njene stabilnosti i jedinstva.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
Nakon sticanja autokefalnosti pre samo tri godine Makedonska crkva se suočava s dubokim podelama oko izbora novog mitropolita, a oštre reči arhijereja i nezadovoljstvo vernog naroda otvaraju pitanje budućnosti njene stabilnosti i jedinstva.
Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.