Na samoj crkvi nalazi se i nekoliko spomen ploča - posvećenih herojima, koji su Srbiju branili tokom NATO agresije 1999. godine, ali sam hram podseća i na važan simbol hrišćanstva.
Na 975 metara nadmorske visine i manje od dva sata vožnje od Beograda, u planinskom naselju Divčibare smeštena je prelepa crkva Svetog Pantelejmona.
Nalazi se tik uz potok Žujan i odmah pored parka, pa je ovo mesto odličan izbor za porodicu sa malom decom, koja se nakon što zapale sveće i sa roditeljima pomole u crkvi mogu uputiti u park nadomak hrama. A taj park je moderan, pun penjalica, ljuljaški, klackalica, tobogana i svega drugog što je deci mlađeg uzrasta izuzetno zanimljivo.
Miloš Škrbić
Park za decu prekoputa crkve
I nije ovo mesto namenjeno samo roditeljima sa decom, tu se možete uputiti i sami, jer oko crkve ima klupa koje gledaju na reku, koja sporo odmiče.
Miloš Škrbić
Budući da je vazduh izuzetnio čist ovde i da je proleće u jeku, ako se ovde uputite uživaćete u svim čarima buđenja pririode na planini, okruženi borovima i drvećem. Podsetiće vas ova slika na sve blagodeti prirode, kojih u gradu ima sve manje, dok nadomak crkve u senci grana slušate dečiji hor sa razglasa hrama.
Za portal religija.rs rado je o ovoj neobičnoj svetinji govorio starešina hrama Svetog Pantelejmona na Divčibarama - otac Stefan Sirovljević.
O tome kako je izabrano mesto za izgradnju ove crkve i da li je pre nje tu postojala druga svetinja i zašto je baš Sveti Pantelejmon značajan za ovaj kraj, naš sagovornik kaže sledeće:
- Poznato je da se protojerej Milan Tripković (koji je u jednom periodu svoje službe bio paroh u Krčmaru – selu ispod Divčibara) početkom 20. veka zalagao da se na Divčibarama podigne crkva. Ova protina inicijativa mirovala je sve do 1940.godine, kada su krajem jula Divčibare posetili Sveti Vladika Nikolaj, tada episkop žičkii mitropolit skopski Josif Cvijović. Mitropolit i vladika došli su s namerom da odaberu mesto gde će se graditi crkva. Drugi svetski rat je sprečio početak gradnje bogomolje. Na dan Svetog Pantelejmona, 9. avgusta 1995. godine osveštano je zemljište za gradnju prve divčibarske crkve i na njemu je podignut krst. Crkva je izgrađena na prostoru koji se nalazi na levoj obali potoka Žujana, između dve česme, na mestu gde se od 1926. godine, kada je formirano letovalište, održavao narodni vašar na dan Svetog Pantelejmona. Na dan hramovne slave 2000. godine osveštan je i postavljen krst na hram. Arhijerejsko osvećenje same bogomolje obavio je Episkop šabačko – valjevski Lavrentije na dan Svetog Pantelejmona 2001. godine.
Printsceen/TV Hram
Sveti Vladika Nikolaj
Na samoj crkvi nalazi se i nekoliko spomen ploča - posvećenih herojima, koji su Srbiju branili tokom NATO agresije 1999. godine, ali sam hram podseća i na važan simbol hrišćanstva.
- Hram na Divčibarama prvenstveno predstavlja lepotu vskrsenja Gospodnjeg, ali do koje se dolazi sa velikom mukom i golgotom. Period bombardovanja (u kojem je trajala izgradnja hrama) doneo je veliko stradanje našeg naroda svuda, a i na Divčibarama. Moramo se setiti i vojnika Siniše Radića i Željka Savičića, koji su nastradali od NATO agresije na Kraljevom stolu (Divčibare) te 1999. godine. Na mestu njihovog stradanja podignut je i spomen-hram posvećen Svetom Georgiju, a na Hramu Svetog Pantelejmona postavljena je ploča za večno sećanje.
Objašnjavajući značaj hrama za lokalno stanovništvo Divčibara, otac Stefan ističe njegovu duhovnu ulogu - ne samo za meštane Divčibara, već i za stanovnike okolnih mesta, kao i za turiste koji posećuju ovaj kraj.“
- Veliki je trud svih sveštenoslužitelja koji su služili i služe da Divčibare, pored toga što su vazdušna banja, budu i duhovna banja svim ljudima koji prilaze Gospodu. Sila Božja privlači mnoge ljude u hramove tako je i sa Hramom Svetog Pantelejmona, gde često od turista čujem da na Divčibare dolaze da bi mogli da učestvuju na Liturgijskom sabranju i uznose molitve Gospodu i Svetom Pantelejmonu. Sam hram, njegova lepota i lepota porte predstavljaju duhovni, ali i geografski centar Divčibara, koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Da li meštani redovno dolaze na bogosluženja?
- Meštana na Divčibarama nema mnogo. Jedan deo njih je redovan na svim bogosluženjima, ali ima određeni broj turista koji već godinama u određenom periodu borave na Divčibarama i tada dolaze na bogosluženja. Ljudi kada izađu iz mesta boravka i dođu na odmor ili rad negde gde ih niko ne poznaje često osete veću slobodu, tako da ima dosta mladih ljudi koji traže duhovnu pomoć i utehu u hramu Svetog Pantelejmona. Moderni svet u kome živimo, gde je sve veoma lako dostupno, jeste u periodu velikih i savremenih iskušenja od kojih čovek treba da se čuva od najmlađeg pa do najstarijeg doba.
Kako biste opisali svoju parohiju? Da li vernici poštuju crkvene praznike, tradiciju i redovno učestvuju u bogosluženjima i ima li više mladih ili starih stanovnika?
- Uzevši u obzir da je valjevski kraj blagosloven Svetim Vladikom Nikolajem i Avom Justinom, parohijani poštuju crkvene praznike. Prilikom odgovora na ovo pitanje moramo uzeti i oblik posla (turizma) kojim se uglavnom većina parohijana bavi na različite načine, a praznicima su najzauzetiji. Na Divčibarama nema dovoljno uslova za formiranje redovne parohije, zato je rad sveštenika više misionarskog karaktera, gde se svi držimo zajedno kao jedna velika porodica i međusobno pomažemo. Bogosluženja posećuju svi, od najmlađih do najstarijih žitelja, neko češće, neko malo ređe, ali u hramu se sabiraju svi.
Duhovnost u svakom detalju
Miloš Škrbić
Molitva u crkvi i razgovori sa Bogom, a potom odmor uz knjigu u prirodi i to bez obzira na to da li knjigu imate kod sebe ili ne. Razlog za to je biblioteka na otvorenom, postavljena pored crkve, nedaleko od parka. Možete se poslužiti štivom, a po odlasku knjigu jednostavno vratiti na svoje mesto.
Da li se u ovom hramu nalaze mošti svetaca i ako da – kojih?
- U Hramu postoji tron Svete Petke, gde se nalaze čestice moštiju Svete Petke, koje je hramu darivao tadašnji iguman manastira Kaona, blaženopočivši Episkop valjevski Milutin. Čestice moštiju Svetog Vladike Nikolaja žičkog i ohridskog darivali su monasi manastira Lelić. Svetogorski monasi su darodavci čestice moštiju Svetpg Pantelejmona. U hramu postoji i tron Svetog Vasilija Ostroškog, gde se nalazi svetinja– vozduh (prekrivač svetih darova i moštiju) Svetog Vasilija Ostroškog, koji je hramu divčibarskom darivao iguman manastira Ostrog.
Da li su se do sada dogodila neka čudesna isceljenja ili druga duhovna svedočanstva vezana za ovaj hram?
- Postoji više svedočanstava o blagodati Božjoj koja se na čudesan način izliva na ljude koji prilaze Gospodu sa velikom verom, ljubavlju, pokajanjem i molitvom. Kako u Hramu Svetog Pantelejmona na Divčibarama tako i u drugim svetinjama. Sveti Ava Justin nas podseća da: "Božija sila nije ograničena prirodnim zakonom, ali ona uvek deluje u skladu s ljudskim spasenjem." Tako sila nije ograničena ni prostorom ni lokacijom i izobilno se daruje ljudima. Sledujući misli Ave Justina, dolazimo do zaključka da ne treba verovati u Gospoda zbog čuda već: "Istinska vera rađa se iz pokajanja, ljubavi i susreta sa živim Bogom.“ Iz žitija Svetog Pantelejmona vidimo da on nije činio čuda da bi ljudi verovali u čuda – već da bi došli do vere u Hrista
Crkvena prodavnica - riznica knjiga i osveštanih stvari
Miloš Škrbić
U crkvenoj prodavnici može se naći veliki broj ikona, knjiga, brojanica, manastirskih proizvoda, ali i suvenira vezanih za Hram Svetog Pantelejmona i Divčibare. U knjigama duhovne i crkvene tematike možete pronaći savete i rešenja za brojne životne nedoumice.
Za kraj sagovornik poručuje:
- Hram Svetog Pantelejmona na Divčibarama nije samo lepa građevina u srcu prirode, već duhovno središte koje okuplja ljude iz svih krajeva. Ono što je posebno značajno jeste da istaknemo živi odnos sa Bogom, kao što nas uče Sveti Vladika Nikolaj i Ava Justin. Poseta ovoj crkvi je poziv svakom čoveku da se vrati sebi, Bogu i bližnjima. Ona nas uči da i mi, kao Sveti Pantelejmon, budemo lečitelji ljubavlju, molitvom i verom.
Napomena: Prenošenje teksta dozvoljeno je samo uz navođenje aktivnog linka ka izvoru članka.
BONUS VIDEO: OVO JE ČUDOTVORNA IKONA MANASTIRA TUMANE: Pred Bogorodicom Kurskom se dešavaju čuda
Iako se kroz istoriju mnogo spekulisalo o poslednjim danima, ljudska mudrost ostaje nemoćna pred tajnom kraja sveta. Sveti Nikolaj Žički dao je dublji uvid, objašnjavajući zašto jedino božansko otkrivenje može pružiti odgovor na ovo drevno pitanje, i poziva nas da pronađemo mir kroz reči Gospoda Isusa Hrista.
Post nije samo uzdržavanje od hrane već i put ka duhovnoj čistoti i spasenju. U svojoj poslanici iz 1930. godine, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović obratio se vernicima, razjašnjavajući pravila i smisao posta, ali i upozoravajući na opasnosti gordosti i formalizma.
Vladika Nikolaj kroz priču o svešteniku i crkvenjaku Isi prikazuje opasnost od predrasuda i negativnog mišljenja o drugima, upozoravajući na to kako negativnost može obmanuti i iskriviti stvarnu sliku društva.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
Hramovna slava u Segedinu pretvorila se u događaj ispunjen dubokim duhovnim značenjem — sveta liturgija, osvećenje novog zvona i nastupi srpskih đaka objedinili su vernike, goste i prijatelje Crkve u snažnoj poruci nade, zajedništva i očuvanja identiteta.
Eparhija raško-prizrenska podnela je još jednu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke zbog nasilnog zauzimanja crkve u selu Rakitnica, dok izostanak institucionalne zaštite otvara vrata za dalja skrnavljenja duhovnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve.
I duševne, i duhovne, ali i mentalne bolesti su deo naše stvarnosti. Nažalost, savremena psihijatrija ne pravi jasnu razliku između duhovnih, duševnih i mentalnih poremećaja i sve svodi na mentalne, nalezeći da upotrebom određenih lekova, mnoge stvari mogu da se promene, istakao je otac Miloš Vesin.
Patrijarh Kiril je na prijemu u ruskom ministarstvu spoljnih poslova istakao da je ruska pravoslavna crkva spremna da sa novim poglavarom rimokatoličke crkve razmotri rešavanje mnogih pitanja koja su danas na globalnoj agendi.
Na samoj crkvi nalazi se i nekoliko spomen ploča - posvećenih herojima, koji su Srbiju branili tokom NATO agresije 1999. godine, ali sam hram podseća i na važan simbol hrišćanstva.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Hramovna slava u Segedinu pretvorila se u događaj ispunjen dubokim duhovnim značenjem — sveta liturgija, osvećenje novog zvona i nastupi srpskih đaka objedinili su vernike, goste i prijatelje Crkve u snažnoj poruci nade, zajedništva i očuvanja identiteta.
Eparhija raško-prizrenska podnela je još jednu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke zbog nasilnog zauzimanja crkve u selu Rakitnica, dok izostanak institucionalne zaštite otvara vrata za dalja skrnavljenja duhovnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve.
I duševne, i duhovne, ali i mentalne bolesti su deo naše stvarnosti. Nažalost, savremena psihijatrija ne pravi jasnu razliku između duhovnih, duševnih i mentalnih poremećaja i sve svodi na mentalne, nalezeći da upotrebom određenih lekova, mnoge stvari mogu da se promene, istakao je otac Miloš Vesin.
Ovaj duhovni običaj ustanovili su ruski monasi u manastiru Tumane još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine dolaskom novog bratstva. Od tada, nedelja po Spasovdanu tradicionalno okuplja mnoštvo vernika.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.
Na samoj crkvi nalazi se i nekoliko spomen ploča - posvećenih herojima, koji su Srbiju branili tokom NATO agresije 1999. godine, ali sam hram podseća i na važan simbol hrišćanstva.
Da se portal religija.rs čita i u Švedskoj svedoči naš sagovornik, fitnes instruktor iz Beograda, koji već četvrtu godinu taj deo Skandinavije zove drugi dom.
Ovaj duhovni običaj ustanovili su ruski monasi u manastiru Tumane još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine dolaskom novog bratstva. Od tada, nedelja po Spasovdanu tradicionalno okuplja mnoštvo vernika.
U mnogim hramovima šapatom se prenosi upozorenje da se ne ljubi ikona neposredno nakon primanja Svetih Tajni. Da li je to zaista crkveno pravilo ili samo lično tumačenje? Sveštenik Jevgenij Murzin daje jednostavan odgovor.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.