Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Čak i sam pogled na ostatke srednjevekovne svetinje dovoljan je da se uvidi monumentalnost Arače, smeštene nedaleko od Novog Miloševa u Vojvodini. Doduše, možda i čistina na kojoj se ova svetinja nalazi doprinose da Arača izgleda još grandioznije.
Danas je ovo zdanje pod zaštitom nadležnih institucija, budući da je Arača 1948. godine proglašena kulturno-istorijskim spomenikom i svrstana u prvu kategoriju zaštite. Izgrađena najverovatnije oko 1230. godine, Arača je, kako se pretpostavlja, podignuta na temeljima ranije svetinje, za koju se takođe pretpostavlja da je tu vek ranije postojala.
Zanimljiva predanja o Arači
Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Prema jednoj od njih, Atila, čuveni vođa naroda Huna, koji je istorijski upamćen kao Bič Božiji, što je bio njegov nadimak, upravo je u blizini Arače skrio svoje blago.
Engleski kralj, Ričard Lavlje Srce akter je druge legende o ovom monumentalnom srednjevekovnom zdanju. U periodu kada je tu boravio, britanski kralj je pokušavao da se izleči. U tome mu je pomoglo lekovito blatom koje se može pronaći u okolini Arače. Čak to predanje navodi da je on godinama boravio tu, ne bi li se izlečio.
Najverovatnije na mestu, na kome je ranije postojala svetinja iz 11. veka, podignuta je oko 1230. godine i Arača.
Nažalost, tek koju deceniju nakon gradnje, dolazi do pljačkanja svetinje. Bio je potreban bezmalo vek, da bi 1370. godine ova svetinja bila obnovljena. Zasluge za tu obmovu Arače pripisuju se kraljici Jelisaveti Anžujskoj. Ni naredni vek nije doneo smirenje Arači, čiji ostaci i dana svedoče njenoj monumentalnosti. Postoje indicije da je tu nekada bio grad, koji je bio naseljen šarolikim stanovništvom.
Tokom prvih decenija 14. veka je despot Stefan Lazarević od kralja Žigmunda na dar dobio Araču, koju kasnije nasleđuje srpski despot Đurađ Branković.
Za godinu uništenja ove grandiozne svetinje uzima se 1551. Turske snage su porušile tada Araču, koja do današnjih dana nije obnovljena.
BONUS VIDEO: OVO JE ČUDOTVORNA IKONA MANASTIRA TUMANE: Pred Bogorodicom Kurskom se dešavaju čuda
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.
U mnogim hramovima šapatom se prenosi upozorenje da se ne ljubi ikona neposredno nakon primanja Svetih Tajni. Da li je to zaista crkveno pravilo ili samo lično tumačenje? Sveštenik Jevgenij Murzin daje jednostavan odgovor.
Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život.
Od pastirskih ognjišta do svečanih trpeza – saznajte kako da pripremite jedno od najčuvenijih jela sa Durmitora, koje je vekovima hranilo porodice i okupljalo goste.
U besedi za 12. četvrtak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Isaijina proročanstva, otkrivajući večnu moć, mir i ljubav u rođenju Spasitelja koji spaja nebo i zemlju.
Vernici se na ovaj veliki praznik sećaju uspenja Presvete Bogorodice, dok Tipik precizno određuje kada prestaje post i kada je dopušteno uzimati mrsnu hranu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ova svetinja, uklesana visoko u steni iznad Bjelopavlićke ravnice, već vekovima privlači hodočasnike iz svih krajeva, bez obzira na veru, poreklo ili životne okolnosti.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život.
Dok je Florida zakazala pogubljenje Kertisa Vindoma, čoveka sa intelektualnim teškoćama, upravo porodice žrtava traže milost, a Katolička crkva podseća da smrtna kazna ne donosi pravdu, već produbljuje patnju i krši dostojanstvo ljudskog života.
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznela na nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Praznik poznat i kao Bogorodična Pasha, otkriva tajnu večnog života kroz mir i nevinost Presvete Bogorodice, čudesno uznesenje Njene duše i snagu vere koja nas vodi ka vaskrsenju.
Iako nije bio prisutan na događaju u Gornjem Zaostru, iguman se našao među „odgovornima“, što crkveni krugovi ocenjuju kao otvoreni pritisak na sveštenstvo i verni narod.