Smešteno na Administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom selo Štava, koje je nekada bilo poznato po rudnim bogatstvima i lekovitim izvorima, danas je gotovo pusto.
Nemi svedok prohujalih vekova je crkva Svetog Mine, na čijim freskama su predstavljeni svi važniji događaji i sveci iz hrišćanske istorije.
Crkva Svetog Mine vezuje se za Milutinovo i vreme kada je ovo mesto bilo važan trgovački i rudarski centar na putu za Dubrovnik.
- Sama crkva je zadužbina Kralja Milutina. Sagrađena je krajem 13/14. veka. Naime ovu crkvu je posvetio svom sinu Stefanu Dečanskom koji se slavi inače istoga dana kada i Sveti Mina - kaže Nataša Todorović, turizmolog.
Iako jednobrodna građevina, arhitektonski skromnog izgleda, koja je gotovo jedan metar ukopana u zemlju, svojom unutrašnjošću može da zaseni mnogo veće građevine tog tipa.
- Oslikana je negde u 17. veku u doba Pajsija Prvog slikalo je četiri slikara za koje se smatra na osnovu njihovog ikonografskog izražavanja i rukopisa da su poreklom Grci. Kompletno slikarstvo je rađeno naravno u vizantijskom stilu sa tamnoplavom osnovom i crvenim bordurama i akcentima - navodi istoričar umetnosti Dragan Popović.
U porti crkve pronađeno je četrdesetak sarkofaga i mermernih spomenika iz perioda od 13. do 17. veka, a u neposrednoj blizini otkriveni su tragovi 215 topionica u kojima se topila ruda gvožđa, olova, srebra i zlata.
- Zaista se ovde radi o specifičnoj vrsti olovne rude sa velikim primesama srebra, takođe je poznata i ruda gvožđa. U poslednje vreme je prepoznata jača aktivnost ljudi koji idu u nadi da će pronaći nekakvo blago baš zbog tih silnih toponima i glasina koje ovde kruže o bogatim rudama - kaže Milan Savić, arheolog.
Ovo mesto predstavlja i nezaobilaznu turističku atrakciju za sve goste koji borave u obližnjoj Lukovskoj banji. Za te namene opremljena je prostorija u staroj školi koja predstavlja svojevrstan muzej.
- Gde zapravo gosti mogu da vide nadgrobne ploče koje su od velikog značaja, koje su pronađene na ovom prostoru koji datira iz 16. i 17.veka. To su mermerne ploče na kojima su prikazani čak i likovi ljudi - kaže Nataša Todorović, turizmolog.
U kuršumlijskom kraju ima više od 70 svetinja koje predstavljaju važnokulturno nasleđe od Nemanjića do danas, piše "RTS".
BONUS VIDEO: U ovom manastiru se čuvaju mošti Svetog Lazara: I dalje ima trepavice na kapcima
Kada je oslepljen u hramu na Ovčem polju javio mu se Sveti Nikola, pokazao njegove oči i rekao: "Stefane, ne boj se, evo tvojih očiju na mome dlanu, u svoje vreme ja ću ti ih vratiti”.
Poznato je da Svedržitelj nikada u ruci nije držao oružje i da je vazda na mir pozivao, a u njegovim rukama knjiga je uvek simbolozovala svetlost baš takvih božanskih poruka. Pa otkuda onda mač u ruci Isusa Hrista na fresci u Visokim Dečanima?
Dok Srpska pravoslavna crkva 3. juna slavi Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu, tiho i dostojanstveno slavi se i sveta podvižnica iz Dečana - kćerka kralja Milutina i sestra Svetog Stefana Dečanskog, čije su svete mošti vekovima svedočile čuda i čuvale svetinju od zla.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.