Smešteno na Administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom selo Štava, koje je nekada bilo poznato po rudnim bogatstvima i lekovitim izvorima, danas je gotovo pusto.
Nemi svedok prohujalih vekova je crkva Svetog Mine, na čijim freskama su predstavljeni svi važniji događaji i sveci iz hrišćanske istorije.
Crkva Svetog Mine vezuje se za Milutinovo i vreme kada je ovo mesto bilo važan trgovački i rudarski centar na putu za Dubrovnik.
- Sama crkva je zadužbina Kralja Milutina. Sagrađena je krajem 13/14. veka. Naime ovu crkvu je posvetio svom sinu Stefanu Dečanskom koji se slavi inače istoga dana kada i Sveti Mina - kaže Nataša Todorović, turizmolog.
Iako jednobrodna građevina, arhitektonski skromnog izgleda, koja je gotovo jedan metar ukopana u zemlju, svojom unutrašnjošću može da zaseni mnogo veće građevine tog tipa.
- Oslikana je negde u 17. veku u doba Pajsija Prvog slikalo je četiri slikara za koje se smatra na osnovu njihovog ikonografskog izražavanja i rukopisa da su poreklom Grci. Kompletno slikarstvo je rađeno naravno u vizantijskom stilu sa tamnoplavom osnovom i crvenim bordurama i akcentima - navodi istoričar umetnosti Dragan Popović.
U porti crkve pronađeno je četrdesetak sarkofaga i mermernih spomenika iz perioda od 13. do 17. veka, a u neposrednoj blizini otkriveni su tragovi 215 topionica u kojima se topila ruda gvožđa, olova, srebra i zlata.
- Zaista se ovde radi o specifičnoj vrsti olovne rude sa velikim primesama srebra, takođe je poznata i ruda gvožđa. U poslednje vreme je prepoznata jača aktivnost ljudi koji idu u nadi da će pronaći nekakvo blago baš zbog tih silnih toponima i glasina koje ovde kruže o bogatim rudama - kaže Milan Savić, arheolog.
Ovo mesto predstavlja i nezaobilaznu turističku atrakciju za sve goste koji borave u obližnjoj Lukovskoj banji. Za te namene opremljena je prostorija u staroj školi koja predstavlja svojevrstan muzej.
- Gde zapravo gosti mogu da vide nadgrobne ploče koje su od velikog značaja, koje su pronađene na ovom prostoru koji datira iz 16. i 17.veka. To su mermerne ploče na kojima su prikazani čak i likovi ljudi - kaže Nataša Todorović, turizmolog.
U kuršumlijskom kraju ima više od 70 svetinja koje predstavljaju važnokulturno nasleđe od Nemanjića do danas, piše "RTS".
BONUS VIDEO: U ovom manastiru se čuvaju mošti Svetog Lazara: I dalje ima trepavice na kapcima
Kada je oslepljen u hramu na Ovčem polju javio mu se Sveti Nikola, pokazao njegove oči i rekao: "Stefane, ne boj se, evo tvojih očiju na mome dlanu, u svoje vreme ja ću ti ih vratiti”.
Poznato je da Svedržitelj nikada u ruci nije držao oružje i da je vazda na mir pozivao, a u njegovim rukama knjiga je uvek simbolozovala svetlost baš takvih božanskih poruka. Pa otkuda onda mač u ruci Isusa Hrista na fresci u Visokim Dečanima?
Dok Srpska pravoslavna crkva 3. juna slavi Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu, tiho i dostojanstveno slavi se i sveta podvižnica iz Dečana - kćerka kralja Milutina i sestra Svetog Stefana Dečanskog, čije su svete mošti vekovima svedočile čuda i čuvale svetinju od zla.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Duhovna pouka shiarhimandrita Kirila Pavlova otkriva zašto spoljašnje kajanje bez unutrašnjeg preobražaja i oproštaja prema bližnjem gubi svoju duhovnu težinu.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru vladika Dositej je na praznik Svetog vladike Nikolaja rukopoložio dugogodišnjeg đakona i pojca Željka Jovanovića u sveštenički čin.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Jednostavno jelo od krompira, luka i pirinča, obogaćeno kobasicom, koje se sprema bez mnogo muke, a donosi pun domaći ukus i miris nedeljnog ručka kakav se nekada podrazumevao.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.