JEVANĐELJE ZA SREDU, 20. NOVEMBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 22. sredu po Pedesetnici
U ovom jevanđelju po Luki, Isus objašnjava svojim učenicima da ne treba da se protive onima koji nisu protiv njih, jer su oni sa njima.
Ovaj odlomak iz Jevanđelja po Luki opisuje trenutak kada Isus šalje svoje apostole, dvanaestoricu, da šire Božiju reč i leče bolesne.
Jevanđelje Luka, začalo 40. (9,1-6) 1. Sazvavši pak Dvanaestoricu učenika svojih, dade im silu i vlast nad svim demonima, i da leče od bolesti. 2. I posla ih da propovedaju Carstvo Božije, i da isceljuju bolesne. 3. I reče im: „Ništa ne uzimajte na put, ni štapa, ni torbe, ni hleba ni novca, niti po dve haljine da imate. 4. I u koju kuću uđete, onde ostajte i odande polazite. 5. I koji god vas ne prime, izlazeći iz grada onoga, otresite i prah sa nogu svojih, za svedočanstvo protiv njih.” 6. A oni izlazeći prolažahu po selima propovedajući jevanđelje i lečeći svuda.
U ovom jevanđelju po Luki, Isus objašnjava svojim učenicima da ne treba da se protive onima koji nisu protiv njih, jer su oni sa njima.
Jevanđelja nam prenose važnu poruku, a u naredna dva se govori o razgovoru Bogorodice i Jelisavete, ali i o poruci Isusa Marti, koja ga je usluživala.
U ovom Jevanđelju se govori o prorocima i apostolima, od kojih će jedni stradati, a drugi će od ljudi biti proterani.
U ovom Jevanđelju Isus upozorava svoje učenike da ništa nije sakriveno što neće biti otkriveno, da se ne boje ljudi koji mogu ubiti telo, već Boga koji ima vlast da baci u pakao, i obećava da će im Sveti Duh pomoći.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U pravoslavnom učenju porodica se smatra malom crkvom, mestom gde dete prvi put uči šta su ljubav, praštanje, vera i poverenje u Boga.
Starešina Hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorio vernike na pojačano misionarsko delovanje nepravoslavnih zajednica.
U besedi za utorak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ista Božja reč u jednom čoveku budi mir i utehu, a u drugom nemir i otpor, otkrivajući da odgovor ne zavisi od reči, već od onoga ko je sluša.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za utorak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ista Božja reč u jednom čoveku budi mir i utehu, a u drugom nemir i otpor, otkrivajući da odgovor ne zavisi od reči, već od onoga ko je sluša.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog pravednog Jova po starom i Svetog mučenika Patrikija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Celestina V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.