JEVANĐELJE ZA SREDU, 20. NOVEMBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 22. sredu po Pedesetnici
U ovom jevanđelju po Luki, Isus objašnjava svojim učenicima da ne treba da se protive onima koji nisu protiv njih, jer su oni sa njima.
Ovaj odlomak iz Jevanđelja po Luki opisuje trenutak kada Isus šalje svoje apostole, dvanaestoricu, da šire Božiju reč i leče bolesne.
Jevanđelje Luka, začalo 40. (9,1-6) 1. Sazvavši pak Dvanaestoricu učenika svojih, dade im silu i vlast nad svim demonima, i da leče od bolesti. 2. I posla ih da propovedaju Carstvo Božije, i da isceljuju bolesne. 3. I reče im: „Ništa ne uzimajte na put, ni štapa, ni torbe, ni hleba ni novca, niti po dve haljine da imate. 4. I u koju kuću uđete, onde ostajte i odande polazite. 5. I koji god vas ne prime, izlazeći iz grada onoga, otresite i prah sa nogu svojih, za svedočanstvo protiv njih.” 6. A oni izlazeći prolažahu po selima propovedajući jevanđelje i lečeći svuda.
U ovom jevanđelju po Luki, Isus objašnjava svojim učenicima da ne treba da se protive onima koji nisu protiv njih, jer su oni sa njima.
Jevanđelja nam prenose važnu poruku, a u naredna dva se govori o razgovoru Bogorodice i Jelisavete, ali i o poruci Isusa Marti, koja ga je usluživala.
U ovom Jevanđelju se govori o prorocima i apostolima, od kojih će jedni stradati, a drugi će od ljudi biti proterani.
U ovom Jevanđelju Isus upozorava svoje učenike da ništa nije sakriveno što neće biti otkriveno, da se ne boje ljudi koji mogu ubiti telo, već Boga koji ima vlast da baci u pakao, i obećava da će im Sveti Duh pomoći.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
"Sve što mi daje Otac meni će doći; i onoga koji dolazi meni neću isterati napolje".
I za njim iđaše mnoštvo naroda, jer gledahu znamenja njegova koja činjaše na bolesnicima.
U ovom odlomku Knjige proroka Isaije govori se o tome kako će se u Jerusalimu desti događaji od sudbinskog značaja.
U današnjem čitanju Jevanđelju su nam data duhovna uputstva kako treba da se ponašamo po hrišćanskim principima.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.