Wikipedia,SPCArhijereji Srpske pravoslavne crkve ,učesnici Svetog arhijerejskog sinoda
Na nedavno održanom zasedanju Svetog arhijerejskog Sabora, arhijereji su, pored razgovora o savremenim izazovima, odlučili da u lik svetih budu pribrojani verni hrišćani iz naroda – jerarsi, sveštenici, monasi i mučenici koji su životom i stradanjem ostavili neizbrisiv trag.
Uz punu odgovornost pred Bogom i narodom, nedavno zasedanje Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve donelo je plodove koji će obasjavati puteve verujućih naraštaja. Arhijereji naše Crkve, sabrani u ljubavi Hristovoj, nisu samo razmatrali izazove i iskušenja savremenog doba, već su, kao duhovni čuvari svetosavskog zaveta, duboko promišljali i o svetosti koja i danas niče u našem narodu – neugasiva kao plamen kandila pred ikonom.
U smirenju pred voljom Božjom, Sabor je razmotrio izveštaje arhijereja o životu i podvigu onih među nama koji su, ne tražeći slavu ovoga sveta, postali svedoci večne istine – bilo trpljenjem i ispovedničkom postojanošću, bilo krvlju mučeništva. Komisija Svetog sabora za kanonizaciju predložila je da se imena ovih svetih duša unesu u diptihe svetih, a Sabor ih je, posle razmatranja, jednoglasno i sa radošću prihvatio.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Arhijereji Srpske pravoslavne crkve ,učesnici Svetog arhijerejskog sinoda
Naš narod je tako bogatiji za još jedno nebesko bratstvo svetih, koje će molitveno i neprekidno zagovarati pred Gospodom. U lik svetih pribrojani su:
Sveti Nikodim (Milaš), episkop dalmatinski, čuvar kanonskog poretka i branitelj pravoslavlja – praznuje se 4. oktobra / 21. septembra.
Ispovednik vere protosinđel Kiril (Cvjetković), tihi svetilnik iz bezdinskih i bokeljskih krajeva – praznuje se 12. oktobra / 29. septembra.
Sveštenomučenik Mihailo Barbić, paroh krtoljski, čije srce bijaše Crkva i narod – praznuje se 22. januara / 9. januara.
Sveštenomučenik Ilija Rodić – praznuje se 9. maja / 26. aprila.
Prepodobnomučenik Jovan Stjenički, monah tihovanja i svedok večnosti – praznuje se 10. avgusta / 28. jula.
Sveta i blažena Ana, majka Svetog Vasilija Ostroškog, živi stub vaspitanja i molitve – praznuje se 13. maja / 30. aprila.
Mučenici reškovački, postradali od Turaka 1688. godine – praznuju se 4. maja / 21. aprila.
Prepodobnomučenici i mučenici rmanjski – praznuju se 10. septembra / 28. avgusta.
Mučenici garavički i bihaćko-petrovački – praznuju se 27. jula / 14. jula.
Sabor je doneo i odluku o promeni datuma praznovanja Dece mučenika jastrebarskih i sisačkih, čiji će se sveti spomen ubuduće obeležavati 13. jula / 30. juna, umesto dosadašnjeg datuma.
Poseban blagoslov predstavlja i ustanovljenje zajedničkog praznika Sabora svetih otaca koji su učili i uče na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu, čime je sabrano njihovo duhovno seme i podvig u dan spomena – 6. februara / 24. januara, da se proslavljaju zajedno, uz svo dužno poštovanje njihovim pojedinačnim spomenima.
Na tragu čudesa i znamenja, ustanovljen je i praznik Obretenja moštiju Prepodobnog Jakova Tumanskog, koji će se proslavljati svake godine 21. oktobra / 8. oktobra – kao podsetnik da svetost ne pripada samo prošlosti, već da u njoj Gospod uzvraća nadu narodu u svakom veku.
Ove odluke Svetog arhijerejskog sabora nisu samo administrativne – one su duhovni poziv celokupnom rodu srpskom: da se ugledamo na svetle primere vernosti, stradanja, smirenja i molitve. Jer Srpska pravoslavna crkva ne zaboravlja svoje verne – ona ih uzdiže u lik svetih da bismo i mi, hodeći njihovim stopama, hodili stazom svetlosti koja vodi ka Carstvu nebeskom.
U vremenu kada svetom tutnje reči, a tišina svedočenja postaje retkost – Sabor Srpske pravoslavne crkve nas podseća da svetost nije relikvija prošlosti, već kvasac večnosti u svakome od nas.
Nakon višednevnog zasedanja arhijereja i brojnih spekulacija koje su se pojavile u javnosti, SPC je objavila zvanične zaključke Sabora – od kanonizacije novih svetih, preko reformi u obrazovanju, do uvođenja Ordena Svetog kneza Lazara.
Na temeljima drevne svetinje iz 13. veka, poznate kao „Mali Jasenovac“, posle skoro dve decenije obnove, ponovo se oglasila molitva. Rožanj nije samo obnovljen manastir — to je povratak naroda, vere i nade u srce Majevice.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Srpska pravoslavna crkva 13. jula proslavlja Svete novomučenike jastrebarske i sisačke, a jeromonah Pamfil (Osokin) u potresnom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti daje dramatičan osvrt na stradanja koja su mnogi zaboravili.
Prvi put je kročio u selo svojih predaka i služio u hramu u kojem je njegov deda pre stradanja propovedao veru Hristovu, a emotivno svedočenje sveštenika iz Milvokija ganulo je vernike u Drvaru i Trubaru.
Nakon višemesečnih spekulacija, zvanična odluka Svetog arhijerejskog sabora potvrđuje promene u vrhu Eparhije žičke i otvara pitanje njenog budućeg rukovođenja i stabilizacije.
Od Kosova i Metohije do smene u Žičkoj eparhiji i rasprave o savremenim izazovima - najviši jerarhijski skup SPC doneo je niz poteza koji otvaraju nova pitanja o pravcu i unutrašnjim odnosima Crkve.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.