Onoga trenutka kada sin zasnuje svoju porodicu, oženi se i započne samostalan život u drugom domu, dužan je da odmah počne da slavi svoju krsnu slavu.
Krsna slava je jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih običaja kod pravoslavnih Srba. To je dan kad jedna porodica i domaćinstvo slave svog svetitelja-zaštitnika. Slava se kroz vekove prenosila s oca na sina (može i na ćerku u izuzetnim slučajevima) i to prema propisanim običajno-crkvenim pravilima.
Dok sinovi žive kod oca, slava se slavi zajednički, u jednoj kući, pod jednim krovom. Međutim, onog trenutka kada sin zasnuje svoju porodicu, oženi se i započne samostalan život u drugom domu, dužan je da odmah počne da slavi svoju krsnu slavu.
Shutterstock/nada54
Slavski kolač, ilustracija
Naime, prve godine kada sin zasnuje svoje domaćinstvo, on ide kod oca na slavu. Nakon što se u crkvi osveti i iseče slavski kolač, dolazi trenutak predaje slave, a to se radi tako što otac iz svoje desne ruke predaje sinu jednu četvrtinu kolača.
Tada se otac i sin poljube, čestitaju jedan drugom slavu, a otac sinu poželi da svoju slavu dugo i srećno slavi sa ženom, decom i budućim potomstvom.
Sin donosi deo kolača u svoj dom, podeli ga s porodicom, a već sledeće godine počinje redovno da slavi svoju slavu - samostalno, kao domaćin.
Nažalost, u praksi se danas sve češće odstupa od pravila.
printskrin youtube otac predrag popovic
Otac Predrag Popović
- Pre svega, domaćini slavski kolač režu kod kuće, a to treba da se radi u crkvi. Kada se kolač prereže, prema običajno-crkvenom pravu, otac kada prenosi slavu, daje sinu deo kolača. Domaćin slave sinu daje četvrtinu kolača koji od sledeće godine nastavlja da slavi, a kad daje četvrtinu, to znači da i on zadržava pravo da nastavi da slavi slavu. Ako da polovinu kolača, to znači da predaje slavu i on je više ne slavi, već je gost kod sina - objasnio je otac Predrag.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Dok se informacije i napetosti šire brže nego ikada, pouka ruskog svetitelja otkriva jednostavan, a moćan način da mir počne u čoveku i zahvati ceo svet.
Kao nastojateljica manastira Ljubostinja više od trideset godina, ostavila je duhovno nasleđe tihe požrtvovanosti, koje ostaje večni putokaz za sve koji traže mir i utehu.
Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Dok se informacije i napetosti šire brže nego ikada, pouka ruskog svetitelja otkriva jednostavan, a moćan način da mir počne u čoveku i zahvati ceo svet.
U besedi za 32. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da sva dela koja nemaju izvor u Hristu ostaju prazna, poput loze koja ne može doneti plod ako nije povezana sa čokotom.
U trenucima najtežih životnih iskušenja i porodičnih tragedija, princeza Ileana od Rumunije pronašla je nadu i utehu među srpskim monasima i sveštenstvom u Americi.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Hramovi širom zemlje otvaraju vrata vernicima koji se okupljaju da se prisete prvih hrišćana, učestvuju u vodoosvećenju i potvrde svoj duhovni put kroz post i molitvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Krstovdan po starom kalendaru i Svetog Atanasija Velikog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Margarete Ugarske, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.