Onoga trenutka kada sin zasnuje svoju porodicu, oženi se i započne samostalan život u drugom domu, dužan je da odmah počne da slavi svoju krsnu slavu.
Krsna slava je jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih običaja kod pravoslavnih Srba. To je dan kad jedna porodica i domaćinstvo slave svog svetitelja-zaštitnika. Slava se kroz vekove prenosila s oca na sina (može i na ćerku u izuzetnim slučajevima) i to prema propisanim običajno-crkvenim pravilima.
Dok sinovi žive kod oca, slava se slavi zajednički, u jednoj kući, pod jednim krovom. Međutim, onog trenutka kada sin zasnuje svoju porodicu, oženi se i započne samostalan život u drugom domu, dužan je da odmah počne da slavi svoju krsnu slavu.
Shutterstock/nada54
Slavski kolač, ilustracija
Naime, prve godine kada sin zasnuje svoje domaćinstvo, on ide kod oca na slavu. Nakon što se u crkvi osveti i iseče slavski kolač, dolazi trenutak predaje slave, a to se radi tako što otac iz svoje desne ruke predaje sinu jednu četvrtinu kolača.
Tada se otac i sin poljube, čestitaju jedan drugom slavu, a otac sinu poželi da svoju slavu dugo i srećno slavi sa ženom, decom i budućim potomstvom.
Sin donosi deo kolača u svoj dom, podeli ga s porodicom, a već sledeće godine počinje redovno da slavi svoju slavu - samostalno, kao domaćin.
Nažalost, u praksi se danas sve češće odstupa od pravila.
printskrin youtube otac predrag popovic
Otac Predrag Popović
- Pre svega, domaćini slavski kolač režu kod kuće, a to treba da se radi u crkvi. Kada se kolač prereže, prema običajno-crkvenom pravu, otac kada prenosi slavu, daje sinu deo kolača. Domaćin slave sinu daje četvrtinu kolača koji od sledeće godine nastavlja da slavi, a kad daje četvrtinu, to znači da i on zadržava pravo da nastavi da slavi slavu. Ako da polovinu kolača, to znači da predaje slavu i on je više ne slavi, već je gost kod sina - objasnio je otac Predrag.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na Keju žrtava Racije obeležena je godišnjica Pogroma iz 1942. godine uz snažne poruke patrijarha Porfirija da se zlo rađa tamo gde nestane Boga i pamćenja.
Kroz predavanja, izložbe, recitale i svečane akademije, od 22. do 31. januara publika svih uzrasta učestvovaće u očuvanju i živom svedočenju svetosavskog nasleđa.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pravoslavno učenje naglašava da Bog dopušta iskušenja radi duhovne koristi čoveka, jer se upravo u trenucima bola i nemoći najjasnije pokazuje stanje ljudske vere.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.